Zahvaljujući Zoranu Milanoviću jednom je pojmu od jučer znatno skočila popularnost. Radi se, dakako, o narikačama, kako je predsjednik prozvao saborske zastupnice Daliju Orešković i Marijanu Puljak. Mnoge, međutim, izraz buni pa smo se obratili Željku Joziću s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje da razjasni nedoumice
'Jučer sam tim samodopadnim narikačama propustio reći što ih ide', rekao je u srijedu Zoran Milanović ciljajući na saborske zastupnice Daliju Orešković i Marijanu Puljak, koje je prozvao i 'Thelmom i Louise'. Bila je to njegova reakcija na to što su zastupnice kod ulaza u 'Klub' Dragana Kovačevića postavile ploču 'Ured predsjednika Republike Hrvatske'.
Milanovićevo verbalno istresanje izazvalo je niz snažnih reakcija i osuda zbog seksizma, a mnogi su se u cijeloj priči zapitali što pojam koji je iskoristio za opis Orešković i Puljak uopće znači - tko su 'narikače'?
'Narikača je pojam s etnološkom pozadinom, a označuje ženu koja nariče, odnosno oplakuje pokojnika, s time da je to najčešće ženska osoba (muškarac bi bio narikač) koja se time profesionalno bavi', kaže nam Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
'Nekad je, naime, bio običaj da se iznad odra pokojniku kazuju naricaljke, odnosno tužbalice ili tužaljke, duboko bolne i dostojanstvene pjesme, a kako su to neke osobe radile izrazito nadahnuto, ustalio se običaj da ih se unajmljuje za određenu naknadu kako bi pokojnika dostojno ispratile s ovoga svijeta i kako bi sam ispraćaj pokojnika bio emotivniji uz nabrajanje njegovih dobrih osobina te kako bi se naglasila tuga zbog njegova odlaska', objašnjava Jozić.
Etimološki, kaže, pojam potječe od 'rika', 'rikati', odnosno snažno i prodorno se glasati.