Dokumentarni program uključuje 24 filma u selekciji filmskog i književnog kritičara Dragana Juraka. Riječ je o naslovima koji pokrivaju širok spektar i otkrivaju različite autorske preokupacije, pristupe i poetike; u doba u kojem su društvene konvencije poprimile potpuno novi oblik autori pronalaze vlastite načine da progovaraju o svijetu oko nas
Tematski raspon proteže se od dinamika unutar obitelji, potragom za ljubavlju kroz razne pristupe, intimno i globalno, sve do tema, problema i pojava proizišlih iz aktualnih društvenih zbivanja, stoji u priopćenju.
Film Osijek <-> Kopenhagen, grad traži ubojicu novi je film multimedijalnog umjetnika Ivana Faktora koji bilježi ratnu epizodu iz autorova života – kada je u proljeće 1992. krenuo na put u Dansku kako bi na tamošnjoj televiziji upozorio na ratna događanja. U formi videodnevnika, ovaj film funkcionira kao slika jedne generacije i načina na koji je preživjela tadašnje okolnosti.
Vizualna umjetnica i redateljica Renata Poljak u filmu Split vlastitu rodnom gradu dodjeljuje teret i odgovornost za vlastitu intimnu priču – prolazeći kroz razvod Split preuzima dodatnu ulogu onoga koji razdvaja. Višestruko nagrađivani film Jedna od nas redatelja Đure Gavrana priča je o skupini bivših kolega koji se tijekom proslave petnaeste godišnjice mature pokušavaju suočiti sa spoznajom da je njihova nekadašnja školska kolegica tijekom odrastanja bila izložena seksualnom zlostavljanju. Redatelj Damir Markovina u filmu Čekaj me portretira odnos između svoje majke i bake, nudeći prikaz generacije koja je izgradila državu u kojoj je rođen i one koja je izvršila njezinu dezintegraciju u segmentiranu regiju. Ovaj film o starosti i obiteljskim odnosima autor opisuje kao crnu komediju o tankoj granici između ljubavi, dužnosti i žrtve.
U potragu za ljubavlju krenuli su Anđela i Davor Rostuhara u dokumentarcu Ljubav oko svijeta; putujući u najudaljenije kutke svijeta, od dubokih amazonskih šuma i zabačenih sela na Himalaji, preko malih pacifičkih zemalja i afričkih slamova, sve do najvećih svjetskih metropola, autorski dvojac bilježi čak 33 različite priče o ljubavi i braku, izazovima i borbama, usponima i padovima. David Bakarić u film Od tebe sam sretan prati odnos dvoje pojedinaca koji su se upoznali u Skoplju i ponovno se susreću u Hrvatskoj, dok bivši partnerski odnos, kao i suočenje s posljedicama emotivnog zlostavljanja, uz primjenu postupka psihodrame ocrtava film Sad sam ja Irena Jasmine Beširević.
O potresu koji nenadano prekida idilu zimskih praznika iz perspektive dvojice dječaka progovara film Još malo do nove godine Marka Bičanića. Pandemija i posljedice iste u fokusu je filma Matijevići u izolaciji Mateja Matijevića koji opservacijski dokumentira svakodnevicu vlastite obitelji kroz niz interakcijskih epizoda.
Redateljica Bela Bračko-Milešević autorica je dva filma u programu: u filmu Bog na kotačima prati kako je svoje pandemijsko izdanje dobio čak i obred svete mise u Završju Netretićkom, dok u filmu Sve kaj ti nikad ne budem rekla uz pomoć starih fotografija, umjetnih sjećanja i preispitivanja osjećaja traži moguća rješenja za manjak međugeneracijske komunikacije.
U godini u kojoj se obilježava 100 godina Labinske republike, autor Goran Načinović realizirao je istoimeni film – Labinsku republiku - koji se bavi temeljima i odjekom glasovitog ustanka labinskih rudara, koji se smatra jednim od prvih organiziranih antifašističkih otpora u svijetu.
Film Dubica Marine Aničić Spremo portret je Hrvatske Dubice, sela kraj Une, na granici s Bosnom i Hercegovinom, riječ je o mjestu koje se nikada nije oporavilo od ratnih stradanja, no koje usprkos brojnim problemima i sudbini koju dijeli s brojnim hrvatskim selima i malim gradovima, pruža nadu u kvalitetniji suživot. U fokusu filma Bijeli Božić Josipa Lukića je gradski park, dok Karlo Vorih u filmu Mila portretira istoimenu djevojku koja se seli u Stuttgart. Martina Marasović u filmu Staklena kuglica također prati djevojku koja se izdvaja među svojim vršnjacima, dok Zorko Sirotić u filmu Natječaj pak prati pojedince koji se educiraju za policajce/ke, njihovu motivaciju i povod takvom profesionalnom usmjerenju. Bruno Pavić u Nultom krajoliku prati živote i svakodnevicu četvero protagonista iz male primorske zone devastirane prisutnošću industrijskih objekata.
Kratkometražni dokumentarci progovaraju o raznima temama: Axiom Antonija Lizatovića o trajektu izvan turističke sezone, Daleko je more Jakova Torića o proteklim ljetima, Valentina Lončarić u filmu Grad u koji moram putovati prikazuje vlastita stremljenja o gradnji brže željezničke pruge, Lucija Brkić u filmu Jednog petka popodne kontemplira o stvarnosti trenutka, dok Tomislav Šoban kroz film Kad odlučim kako započeti, znat ću sve ostalo donosi autobiografski uradak o stanu u kojem živim te o tajni koju skriva; Toni Jelenić u filmu Martin Torpedo portretira starca bez doma koji se skrasio u lučici bivše tvornice Torpedo.
Ulaz na kompletan program Dana hrvatskog filma je besplatan.