Dana 22. srpnja 2011., Anders Behring Breivik detonirao je bombu kod ureda norveškog premijera u centru Osla, a u eksploziji je poginulo osam ljudi. Onda se autom odvezao do otoka Utøya, na kojemu je vatrenim oružjem ubio još 69 ljudi, većinom tinejdžera koji su se okupili na ljetnom kampu za socijaldemokratsku mladež. Ovaj čin desničarskog terorizma obrazložio je u manifestu od tisuću stranica koji je objavio online, ističući kako se bori za bijelu i kršćansku Europu koju uništavaju, kako je napisao, kulturalni marksisti i feministice.

Kako je Anders Breivik, nadaren mladić iz dobrostojeće norveške obitelji postao jedan od najzloglasnijih suvremenih terorista, tema je publicističke knjige 'One of Us' (engleski prijevod objavio je Macmillan), koju je napisala Asne Seierstad, inače poznata kao autorica međunarodnog bestselera 'Knjižar iz Kabula'. U pitanju je, ako ćemo vjerovati kritikama, izvrsna knjiga u kojoj se Seierstad bavi rekonstrukcijom Breivikova života, ali i detaljima tog strašnog ljetnog dana 2011. koji je odjeknuo diljem svijeta i koji je i danas velika norveška nacionalna trauma.

Novinarka Seierstad u istraživanjima za knjigu koristila je policijske izvještaje, psihijatrijske nalaze, sudske dokumente, elektronsku poštu te intervjuirala stotine ljudi – među njima i Breivikovu majku – ali nije imala priliku razgovarati s ubojicom koji je odbio dati pristanak na intervju. Ipak, 'One of Us' razotkrivajuća je knjiga pa Guardian ovako sažima najvažnije sastojke jedne životne priče koja je dovela do beskrupuloznog ubijanja nevinih: 'Disfunkcionalna obitelj, seksualni neuspjesi, groteskna narcisoidnost, tugaljive deluzije i snovi o mučeništvo – sve zajedno jeziv portret ubojice.'

Istražujući Breivikovo djetinjstvo, Seierstad je otkrila da je kao dječak imao običaj mučiti životinje, a svemu sigurno nije pomoglo ni to što ga je još kao bebu napustio otac te je ostao s majkom koja je patila od depresije i čak u razgovoru sa socijalnim radnikom govorila kako bi Breivika i njegovu sestru najradije poslala u sirotište. Breivik nikad nije bio gladan hrane nego roditeljske ljubavi, a iz toga je izrastao u duboko narcisoidnu ličnost koju su naročito frustrirali neuspjesi sa ženama. Postao je onda gorljivi zagovornik kapitalizma, počeo sanjati o velikoj političkoj karijeri, a kada mu to nije uspjelo, postao je ovisnik o World of Warcraft, popularnom MMORPG-u tj. kompjutorskoj igri.

U knjizi 'One of Us' detaljno se opisuje i taj krvavi dan kojim je Breivik herostratski ušao u povijest, ali ne koncentrirajući se samo na ubojicu nego autorica posvećujući velik prostor i njegovim žrtvama i njihovim obiteljima. Seierstad piše i o nacionalnom profilu Norveške, nudi i politološku analizu, kako u svojoj pohvalnoj kritici knjige naglašava The New York Times. Naročito je razotkrivajući epilog knjige u kojem novinarka detaljno opisuje svoje istraživačke metode, a NYT smatra da bi ga se trebalo predavati na fakultetima novinarstva.