Minski sumnjiva područja u Hrvatskoj nisu samo opasnost za živote onih ljudi koji žive u njihovoj blizini, nego ozbiljno narušavaju ionako krhko hrvatsko gospodarstvo. Posljedice minskih područja osjećaju se u različitim granama gospodarstva, a ponajviše u poljoprivredi, šumarstvu i turizmu.

Najveći problem za gospodarstvo su minirana poljoprivredna zemljište i to oranice i šumske površine. Veliki dio oranica na minski sumnjivom području u vlasništvu je države, a to onemogućuje raspodjelu državnog zemljišta te razvoj poljoprivrede. Usto, problem je i obnova lokalne infrastrukture, posebno kanalskih mreža zbog čega se često posljedično javlja plavljenje oranica, a što pak uzrokuje dodatnu štetu.

Jedan od prioriteta na početku procesa razminiravanja bio je stvoriti uvjete za siguran boravak turista u Republici Hrvatskoj. I iako je dobar dio područja značajnog za turizam razminiran, problem se javlja u kontinentalnim županijama. Naime, nekada je značajan izvor prihoda u tim dijelovima zemlje bio lovni turizam, a danas se on ne može razvijati upravo zbog mina što u tim krajevima uzrokuje veliku gospodarsku štetu.

'Mine najviše utječu na poljoprivredu i turizam. Mi trenutačno radimo na razminiranju poljoprivrednih područja u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Naravno, takvih područja ima i u drugim dijelovima Hrvatske, primjerice Lici. Trpe oranice i šume, ali i turistička područja poput dijela Velebita, Paklenice i Kopačkog rita', napominje predstojnik HCR-a Mladen Crnković

Iako je teško točno izračunati koliko Hrvatsku koštaju mine, neke svote ipak su poznate. 'Hrvatska samo zbog 45.000 hektara šuma gubi 245 milijuna kuna. Zbog zemljišta, posebno onih na kojima se tradicionalno uzgajaju pšenica i kukuruz, gubi se 53,5 milijuna kuna godišnje, a zbog ostalih biljnih kultura, 110 milijuna kuna. Okvirno, dakle, godišnje država zbog minski sumnjivih područja gubi 355 milijuna kuna, a nismo uopće uzeli u obzir pašnjake i livade zbog čega trpi stočarstvo', istaknuo je Crnković.
Sigurnost ljudi apsolutni je prioritet u procesu planiranja razminiranja, ali odmah nakon toga slijede i gospodarski razlozi. Iznimno je važno da se Hrvatska što prije oslobodi mina kako bi se i gospodarstvo normalno moglo razvijati.