Cilj konferencije je upoznati hrvatsku kulturnu javnost s novim programom Europske unije za kulturni, kreativni i audiovizualni sektor pod nazivom 'Kreativna Europa' koji će 1. siječnja 2014. naslijediti postojeći program 'Kultura 2007-2013'.

Ulaskom Hrvatske u EU našim se gradovima otvara mogućnost za natjecanje za tu prestižnu titulu.

Konferencija je u zagrebačkom Muzeju Mimari okupila više od 230 sudionika, predstavnika niza hrvatskih kulturnih institucija koji već aktivno sudjeluju u raznim europskim programima, hrvatskih gradova zainteresiranih za projekt te predstavnika europskih gradova kulture.

'Za nas su sva polja kulture - polja iznimno osjetljivog stabiliteta', kazala je u uvodnom govoru ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić. Cilj Ministarstva kulture je jačanje kulturnoga sektora koji pomaže jačanju kreativnih kompetencija društva, ali i jačanju socijalnog, ekonomskog, pa i infrastrukturnog potencijala, kazala je ministrica.

Novi program, njegove ciljeve te informacije o pravilima, uvjetima i načinima prijave za titulu europske prijestolnice kulture predstavila je Ann Branch iz Europske komisije. Napomenula je da je Komisija predložila povećanje sredstava koja ulaže u kulturu jer je zaključila da je riječ o sektoru koji doista pridonosi gospodarskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta i socijalnoj inkluziji. Riječ je o povećanju za 35-37 posto, odnosno 1,8 milijardi eura u odnosu na postojeći program. No napomenula je da je taj Komisijin prijedlog još uvijek u fazi pregovora koji bi trebali biti gotovi do jeseni.

O sudjelovanju RH u programu Kultura govorila je načelnica Sektora za europske poslove i medije Ministarstva kulture Martina Borovac Pečarević. Istaknula je da se od 2007, otkad Hrvatska sudjeluje u tome programu, broj prijavljenih projekata utrostručio, sa samo osam 2008. na 28.2012.

Na panel diskusiji 'Razvoj publike – nova rješenja starih pitanja', koju je moderirala Tamara Curić iz Plesnog centra Tala, sudjelovali su Ann Branch, Sanda Božić, Emina Višnić, Dubravka Vrgoč i Sergej Pristaš

Ann Branch, voditeljica Odjela za kulturu Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije, naglasila je da je 'suvremena publika informiranija i pametnija no ikad te se treba pametno izboriti za njenu pažnju'. Postoji šira socijalna dimenzija širenja kulturnog modela, naime umjetnici promiču humane vrijednosti, širenjem kulture širi se i utjecaj na toleranciju, empatiju i interkulturalni dijalog, kazala je Branch.

'Termin 'razvijanja publike' danas doživljavamo holistički, u smislu da se odnosi na intenzivne napore za povećanjem publike, kao i na rad s već postojećom publikom. Tu uključujemo posezanje za nereprezentativnim grupama, utjecaj na razne socioekonomske skupine. Svi socijalni mediji ukazuju na to da su ljudi gladni komunikacije. Zaključci zadnje konferencije bili su intenziviranje rada na audiovizualnom sektoru, inventivni pristupi i interdisciplinarnost, dovođenje klasičnih sektora rada u nekonvencionalnije prostore (kuće, škole, privatni prostori).

Rastući trend je uvođenje publike u izvedbe, interaktivnost koja vjerojatno nikad neće u potpunosti zamijeniti tradicionalne izvedbe, ali zasad se to pokazalo vrlo učinkovitim sredstvom privlačenja mlađih struktura. Za to je potreban drugačiji prostor, manje ljudi i jaki programi koji mogu zainteresirati publiku na aktivan, a ne na pasivan način. Stalno slušamo i o 'dumbing down' efektu, ali on se događa samo kad se publika podcjenjuje. Ako privučemo pravu publiku i zainteresiramo je nečim što je motivira i pokreće, dobit ćemo željeni efekt i u tome leži fascinantna budućnost umjetnosti', objasnila je Branch.

Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, napomenula je da je zbog povećanja PDV-a na kazališne ulaznice u Španjolskoj ove godine kazališta posjetilo milijun gledatelja manje. Također je i u Francuskoj naglašeno opadanje posjetitelja koji dolaze na predstave.

Unatoč tim pesimističnim činjenicama, u Hrvatskoj se, paradoksalno, događa upravo obratna situacija: dvorane su pune i ZKM ima više publike nego ikad, tvrdi Vrgoč.

'To smo postigli tako što smo iznova gradili odnos povjerenja, i to preko repertoara. Krenuli smo s 'mainstream' predstavama da bismo privukli publiku, a zatim smo počeli eksperimentirati i promatrati što publika u smislu radikalnih istupa može 'podnijeti'. Ono što je našoj publici najzanimljivije upravo su suvremeni domaći i strani tekstovi. Otvorili smo teatar i prema europskim tendencijama', zaključila je ravnateljica.

Sergej Pristaš, utemeljitelj umjetničkog kolektiva Bad.co i profesor na ADU u Zagrebu, izložio je da ta skupina zna odigrati i 25 izvedbi predstava koje su, prema nekim procjenama, 'nerazumljive za širu publiku'. Kao glavni problem istaknuo je povezivanje i učinkovitu suradnju s institucijama o kojima umjetnici danas ovise, kao i ideologiziranje pitanja 'što je zapravo obična publika u kulturnoj praksi u svijetu'.

Umjetnički kolektiv Bad.co ostvario je lokalnu vidljivost tek nakon međunarodnog priznanja i brojnih nastupa u inozemstvu, a danas su posvećeni izradi softvera za niz europskih projekata, kao i pokušaju da intenziviraju interes za svoj rad preko društvenih mreža, napomenuo je Pristaš.

Emina Višnić, ravnateljica Pogona, zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, izdvojila je prostor kao ključni faktor za privlačenje lokalne publike. 'Želimo djelovati kao platforma za raznolike projekte. Publiku koja bi došla na koncert želimo dovesti i na predstavu Bad.co-a ili izložbu biroa suvremene umjetničke prakse Kontejner. Bitno je povezati lokalnu umjetničku scenu s europskom i želimo proširiti rakurs gledanja, kako virtualni, tako i fizički.'

Sanda Božić, savjetnica Hrvatskog društva skladatelja, objasnila je da su oni svojom djelatnošću već odavno u Europi.

'Kroz naše projekte, posebice Muzički biennale i rad Cantus ansambla, aktivni smo dio kreativne i suvremene svjetske glazbene scene već godinama, samo će ulaskom u Europsku uniju te djelatnosti postati institucionalizirane i prezentnije za stranu publiku.

'Bila publika educirana ili ne, uvijek će prepoznati kvalitetu', zaključila je Božić.