Na Festivalu svjetske književnosti održana je rasprava na temu 'Povijesna ličnost kao književna figura' u kojoj su sudjelovali Margriet de Moor, Slavenka Drakulić i Boris Perić, a moderirala je Vlatka Kolarović
Pred posve ispunjenom dvoranom Polanec ZKM-a sinoć su na Festivalu svjetske književnosti nastupili nizozemska spisateljica Margriet de Moor, autorica romana 'Slikar i djevojka' u kojem je jedan od likova Rembrandt, te Slavenka Drakulić, autorica hita 'Frida ili o boli'. Njima se pridružio i Boris Perić, govoreći o svojem romanu 'D'Annunzijev kod', u kojemu talijanski pisac i političar te posvemašnji ekscentrik Gabriele D'Annunzio baš i nije prominentan lik. Svi oni su trebali raspravljati na temu 'povijesna ličnost kao književna figura', što su djelomično i učinili.
Ipak, mora se primijetiti da se moderatorica Vlatka Kolarović nije najbolje snašla, zbog čega je rasprava znala upasti u digresije i izgubiti smjer, a nije pomoglo ni to što je svima postavljala vrlo općenita pitanja. Slavenka Drakulić je zato čak dvaput svoj odgovor započela konstatacijom 'ja se uopće ne slažem s vama', što je ipak bilo manje neugodno nego kad je Kolarović nehotice usporedila Borisa Perića s 'krvavicom', što je izazvalo smijeh publike.
Autori su o temi pričali iz tri različite perspektive, pa je Perić istaknuo da njega nije zanimala povijesna rekonstrukcija, a i Slavenka Drakulić je naglasila da njeni romani u kojima se pojavljuju stvarni ljudi kao likovi nisu povijesnog žanra. 'Knjiga 'Frida ili o boli' nije biografija, ona je nastala jer sam htjela ući u njene emocije i to kako ih je izražavala u svojem slikarstvu', objasnila je Drakulić.
Margriet de Moor je pak opširno govorila o emotivnom odnosu koji je imala prema liku mlade djevojke čije pogubljenje Rembrandt ovjekovječi malim crtežom, polaznom točkom za njen hvaljeni roman 'Slikar i djevojka'. Nizozemska spisateljica je kao velik izazov istaknula opisivanje trenutka kada se djevojka odluči za ubojstvo, dok je što se tiče slikara najveći problem bilo napraviti selekciju Rembrandtove biografije jer ne može sve stati u roman.
Perić je pronicljivo naglasio da povijesne osobe kao likovi u književnosti imaju automatsku dvojnost, jer se postavlja pitanje što je osoba značila u svoje vrijeme, a što znači danas. Nažalost, nije bilo previše pitanja koja bi troje odlično potkovanih gostiju potaknula da se o temi povijesnih ličnosti u književnosti izraze i kao čitatelji tuđih djela. Slavenka Drakulić je pokušala skrenuti raspravu u tom pravcu, spominjući Hilary Mantell, ali odgovarajućeg potpitanja nije bilo.