Na početnoj točki šetnje Zagrebom na kojoj su njegovi stanovnici u ulozi turista dok je stranac u ulozi vodiča uvodno je u atriju Muzeja za umjetnost i obrt govorio glavni urednik Frakture Seid Serdarević. Istaknuo je kako je riječ o knjizi-eseju vjerojatno najboljeg poznavatelja srednje Europe, autora u čijem su središtu interesa mjesta i ljudi.

"Suvremeni skitnica" Gauss Zagreb je posjećivao više puta, o njemu je saznavao iz knjiga, šetao njime bez cilja, informirao se kod prijatelja, bilježio, te se u njega zaljubio. Posljedica svih tih njegovih 'lutanja' je knjiga "Oči Zagreba", najavljena kao esej o esenciji Zagreba u kojemu se prelamaju i spajaju njegova prošlost i suvremenost, rekao je.

Trojezično hrvatsko-njemačko-englesko izdanje čiji hrvatski prijevod potpisuje Milan Soklić, a engleski Andy Jelčić, Gauss je predstavio i na nekonvencionalan način – šetnjom Zagrebom na kojoj je pokazao pogled na grad, njegovu povijest i kulturu i život njegovih stanovnika, od onih davnih do onih sadašnjih. Gauss je istaknuo da je Zagreb prvi puta posjetio 1986., "kao ambasador Miroslava Krleže na njemačkom govornom području".

"Inače sam protiv bilo kakvih rang lista, no smatram da je Krleža jedan od deset najvažnijih europskih pisaca 20. stoljeća", kazao je Gauss, koji je u Zagreb ovaj put doputovao kao gost književne manifestacije Zagreb Book Festival, koja se od 22. do 28. svibnja održava u MUO-u.

Pisac i publicist, jedan od vodećih europskih intelektualaca, Gauss je veliki poznavatelj književnosti srednje i istočne Europe i jedan od najutjecajnijih književnih kritičara na njemačkom govornom području. Urednik je salzburškog časopisa Literatur und Kritik i autor niza knjiga prevedenih na brojne jezike, za koje je dobio niz nagrada poput Prix Charles Veillon, Georg Dehio Preis, Mitteleuropa Preis i drugih.

Napisao je dosad više od 25 knjiga, među kojima se ističu "Uništenje Srednje Europe" (1991.), "Europski abecedarij" (1997.), obje objavljene na hrvatskom jeziku u izdanju nakladnika Durieux, "Sa mnom, bez mene" (2002.) i druge. Fraktura je dosad objavila i njegove knjige "Europljani u izumiranju" (2001.), u prijevodu Borisa Perića, te "U šumi prijestolnica" (2010.), u prijevodu Milana Soklića.

Zagreb se rastvara na neočekivane načine

Rođen 1954. u Sazburgu od roditelja koji su 1945. iz Vojvodine došli u Austriju, Gauss piše o kulturama i pojavama koje su malo poznate, osobito na Zapadu, želeći pokazati da je Europa daleko šira i raznolikija nego se čini, pravi konglomerat različitih kulturoloških i vjerskih silnica.

Posebno ga zaokupljaju mali europski narodi, "marginalne" kulture za koje malo tko zna. Njegove su knjige putopisi o raznolikostima europskih manjina i društava, poziv za očuvanjem multietničke i multikulturalne složenosti stare i novonastajuće Europe.

Pred zgradom HNK na Trgu maršala Tita Gauss je ispričao anegdotu koja je osigurala trajnu uspomenu na njegov prvi boravak u Zagrebu.

Naime, našao se tada u vrlo neugodnoj situaciji kada mu je predsjednik Društva Miroslava Krleže  Enes Čengić na prigodnom ručku nakon višesatnih sastanaka kao posebnu poslasticu za posebnoga gosta servirao na tanjuru – janjeće oko. Gauss je odmah shvatio kako je riječ o posebnoj časti koju ne smije odbiti.

"Zbog hrvatsko-austrijskog prijateljstva morao sam pojesti to oko i koliko god sam se ustručavao na kraju sam to i učinio i mogu reći da je bilo doista ljigavo", rekao je i napomeno da je oko u naslovu knjige aluzija upravo na to njegovo iskustvo.

Govoreći o HNK-u , Gauss se osvrnuo na još jednu zanimljivost, a to je da to kazalište, izgrađeno za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, kao i sva kazališta monarhije iz toga doba, ima carsku ložu, s jednom posebnošću – naime, HNK Zagreb ima i carski toalet, koji su navodno kasnije koristili Tito i Franjo Tuđman, istaknuo je.

Na sljedećoj postaji šetnje, ispred uspinjače u Tomićevoj ulici, Gauss je ispričao kako se nakon dugo godina, poslije Domovinskog rata, vratio u Zagreb, kako bi ga našao kao dosta drugačiji grad od onoga koji je poznavao.

"Nisam lovac već kolekcionar koji skuplja mape i karte gradova a ono što me posebno zbunilo prilikom toga posjeta je to što su sve ulice promijenile ime!", rekao je.

Kod meteorološkog stupa na Zrinjevcu prisjetio se pak svojeg prvog "susreta" s Josipom Jurjem Strossmayerom – naime, o njemu je prvi puta čitao u knjizi svojih roditelja koju je napisao jedan obiteljski znanac. Strossmayera je doživio kao važnu osobu, kao "neku vrstu pravog renesansnog čovjeka koji je imao širinu europskog kuta gledanja na stvari te je bio jedinstvena pojava jer je bio katolik pan-slavist", rekao je.

Gauss u knjizi piše o brojnim drugim "susretima" sa Zagrebom i njegovim ljudima. Upoznati grad i poznavati ga nikada nije jednostavno, jer on je organizam koji se stalno mijenja, kaže, a njemu su pri upoznavanju Zagreba veliku pomoć dali njegovi prevoditelji – Andy Jelčić, Sead Muhamedagić i Boris Perić.

Upravo ga je Perić odveo na Mirogoj, "posjet bez kojega ove cijele priče ne bi ni bilo", rekao  je Gauss, jer "nemoguće je neki grad posjetiti i upoznati a da se ne posjeti i njegovo groblje, a Mirogoj je jedno od najljepših europskih groblja koje sam vidio", rekao je autor, kojemu je Zagreb danas "jedno daleko šarolikije i napučenije mjesto" nego što je to bio kad ga je prvi puta upoznao.

Zagreb Book Festival (ZBF) Gaussa je ugostio u programu "Zemlja podrijetla: Austrija", posvećenom ovogodišnjoj zemlji partneru, Austriji. Sedmodnevni festival u svojem je trećem izdanju pripremio bogat program od pedesetak događanja u kojima u Muzeju za umjetnost i obrt ugošćuje stotinjak istaknutih inozemnih i domaćih gostiju.

Niz od 12 renomiranih inozemnih imena otvorila je u ponedjeljak kao prva festivalska gošća književnica i novinarka Erica Fischer, kojoj su se u razgovoru pridružili Karl-Markus Gauss i turska književnica i novinarka Ece Temelkuran.

Austrijsku kulturu i književnost predstavit će do nedjelje 28. svibnja, među ostalima, i "sakupljač ekstremnih pripovijedaka" Franz Hammerbacher; dječji psihijatar i pisac Paulus Hochgatterer; austrijska književnica ruskog podrijetla Julya Rabinowich, te Monika Wogrolly, također nagrađivana književnica i psihoterapeutkinja.