'Film i ostatak svijeta' Andrzej Wajda (Srednja Europa; preveo Josip Novljaković)

Autobiografski zapisi glasovitoga poljskog filmskog redatelja Andrzeja Wajde ne prikazuju samo njegov životni put od naivnoga dječaka u predvečerje Drugoga svjetskog rata do mudroga starca, nego i daju sliku kinematografije u teškim uvjetima realnoga socijalizma, napose u doba ratnoga stanja u Poljskoj u osamdesetima.

U 'Filmu i ostatku svijeta' Wajda najmanje štedi samoga sebe, ističući kako je bio loš prijatelj, a nije baš bio ni uzoran suprug, ali je zato u svakom od filmova koje je snimio dao sve od sebe. Naročito su potresni dijelovi knjige u kojima Wajda opisuje kako je izgubio oca kao dječak u strašnom pokolju poljskih oficira što ga je počinio Staljinov NKVD nakon nacističke invazije na Poljsku. O tome je kasnije Wajda snimio i film 'Katyn', a iz svojega života je dobio inspiraciju i za snimanje filmova o Lechu Walesi, s kojim je dugogodišnji prijatelj.

Wajdina autobiografija tako nije samo knjiga o životu jednoga režisera, nego i o filmu uopće, kao i o tome kako je bilo preživjeti krvavo 20. stoljeće u Europi.

'Let iznad kukavičjeg gnijezda' Ken Kesey (Šareni dućan; preveo Omer Lakomica)

Roman 'Let iznad kukavičjeg gnijezda' odmah je poslije objavljivanja 1962. stekao iznimnu popularnost i kultno sljedbeništvo. Danas slovi kao nezaobilazan klasik šezdesetih, a filmska adaptacija Miloša Formana s izvrsnim Jackom Nicholsonom, nagrađena s pet najvažnijih Oscara, kontinuirano je na svim relevantnijim listama najboljih filmova. Premda je Ken Kesey, prema vlastitim riječima, bio 'premlad da bi bio bitnik, a prestar da bi postao hipi', tragikomičan te šašavo-inteligentan štih 'Leta' bio je u savršenom dosluhu s buntovničkim i slobodoumnim duhom vremena; štoviše, kao jedno od temeljnih djela antiautoritarnoga usmjerenja bitno je pridonio njegovu oblikovanju.

Svi ljubitelji Keseyjeva klasika mogu ponovno uživati u McMurphyjevoj pobuni protiv zlokobne činovnice, sestre Ratched, zahvaljujući ukusno uređenom izdanju Šarenoga dućana. Slijedeći tradiciju individualističko-subjektivističke i pobunjeničke literature, roman 'Let iznad kukavičjeg gnijezda' najavio je dramatične događaje na sveučilištima, psihodeliju i kontrakulturu, a zbog svojih izuzetnih umjetničkih vrlina i gromke afirmacije slobodoumnosti i drugačijosti, bio je i ostaje izvanredno poticajno štivo. Danas možda i više nego kada je nastao.

'Prema novoj animaciji' Mihaela Majcen Marinić (Meandar)

'Hrvatski animirani film jedno je od stvaralačkih, kulturnih područja po kojemu je Hrvatska svjetski poznata u filmskim krugovima, on je dio svjetske povijesti animiranog filma, obrađen u svim inozemnim povijesnim knjigama koje dodiruju ili se posvećuju animiranom filmu. Iako je tijekom 1980-ih godina animirani film stagnirao, a na prijelazu u 1990-e proizvodno gotovo i zamro, koncem devedesetih, a osobito pred kraj 2000-e te tijekom prvog desetljeća novog stoljeća, doživio je pravu renesansu. No to je razdoblje ostalo slabo dokumentirano, nesustavno, tek prigodno, kritički praćeno, a historiografski nikako', napisao je u predgovoru knjizi 'Prema novoj animaciji' poznati hrvatski filmolog Hrvoje Turković

I baš je po tome specifična i vrijedna knjiga Mihaele Majcen Marinić jer nudi povijest suvremenoga animiranog filma u Hrvatskoj, filmske vrste s kojom je Hrvatska nekoć ostvarivala svjetske uspjehe. Mihaela Majcen Marinić rođena je 1974. u Sisku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti 1999. te doktorirala s temom o suvremenome hrvatskom animiranom filmu 2013.

'Spaljeni novac' Ricardo Piglia (Hena com; preveli Tatjana Margeta Grubišić-Čabo i Mario Marcos Ostojić)

Nastao na temelju novinskih članaka, policijskih izvještaja i izjava svjedoka o stvarnome događaju, roman 'Spaljeni novac' donosi priču o bandi koja je 1965. opljačkala novac namijenjen javnim radovima i plaćama zaposlenika općinskog poglavarstva San Fernanda. Pobjegavši s plijenom iz zemlje, oni u ukradenih sedam milijuna pesosa (cca 500.000 američkih dolara) nisu imali priliku uživati jer su se ubrzo našli okruženi s 300 policajaca i hordom senzacija gladnih novinara.

Roman Ricarda Piglija jedan je od klasika latinoameričke književnosti, pretvoren u bitno različit, ali i dalje iznimno zanimljiv film 2000. Režiju je potpisao Marcelo Pineyro dok su u glavnim ulogama nastupili Eduardo Noriega, Leonardo Sbaraglia, Pablo Ecchari, Dolores Fonzi i drugi.

Pišući o stvarnome događaju, uz uvjerljivo psihološko portretiranje grupe kriminalaca i dojmljivo oslikavanje okolnosti koje su ih nagnale na pljačku, Ricardo Piglia zapravo secira tadašnju argentinsku zbilju i ispisuje oštru osudu kapitalizma.

'We Need To Talk About Kevin' Lionel Shriver (Serpent's Tail)

Iako ovaj roman američke spisateljice s londonskom adresom Lionel Shriver nije preveden na hrvatski jezik, njezino gostovanje na Festivalu europske kratke priče moglo bi biti dobrodošao poticaj za čitanje 'Moramo razgovarati o Kevinu'.

Dosad je Shriver objavila jedanaest romana, a najpoznatija je po bestselerima 'So Much for That' (finalist nagrade National Book Award 2010) i 'The Post-Birthday World' (knjiga godine po izboru časopisa Entertainment Weekly i jedan od deset najboljih romana po izboru magazina Time 2007) te po međunarodnom bestseleru 'We Need to Talk About Kevin', koji je prije nekoliko godina premašio granicu od milijun prodanih primjeraka, a po njemu je i snimljen istoimeni nagrađivani film redateljice Lynne Ramsay s Tildom Swinton u glavnoj ulozi.

Kevin iz naslova je psihopat u nastajanju, čija majka pripovijeda kako je otkrila da je njezin sin hladnokrvni ubojica koji je izvršio krvavi masakr u svojoj školi. Ni knjiga ni film nisu utemeljeni na lakim notama, no za sve one koji vole biti izazvani umjetnošću riječ je o djelima koja neće propustiti.