Književnu nagradu tportala u vrijednosti od 10 tisuća eura dobit će autorica ili autor najboljeg romana izdanog u Hrvatskoj u 2022. godini. O tome tko će to biti odlučuje peteročlani žiri koji čine prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, ujedno predsjednica žirija, zatim redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog i kolumnist tportala Boris Jokić te kroatistica Andrea Milanko.

Na ovogodišnji natječaj za književnu nagradu tportala pristiglo je 44 naslova, a žiri je izabrao polufinalnih 11. Oni su:

Olja Savičević Ivančević: Ljeta s Marijom (Fraktura)

"U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću. Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu."

Magdalena Blažević: U kasno ljeto (Fraktura)

"Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove."

Luka Bekavac: Urania (Fraktura)

"Urania, roman u devet knjiga i šest svezaka na više od 2000 stranica, jedan je od najfascinantnijih projekata suvremene hrvatske književnosti. Luka Bekavac u svom četvrtom romanu nastavlja graditi fikcionalni svijet započet u prethodnim knjigama (Drenje, Viljevo, Policijski sat, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku). Urania međutim zahvaća mnogo širi prostor i u smislu priče i u smislu književnih postupaka: Osijek je još pažljivije i detaljnije ispisan, ovoga puta smješten u neke paralelne 1970-e i 1980-e, dok materijal uključen u roman obuhvaća raspon od čiste dokumentarnosti do potpune fantastike.

Luka Bekavac već prepoznatljivo kombinira popularne žanrove i formalne inovacije. U središtu Uranije osam je glavnih likova, a tijekom nekoliko godina njihova života i rada unutar zamršene mreže poslovnih i umjetničkih projekata, prijateljskih i obiteljskih veza, istražuje se niz neobjašnjenih, potencijalno paranormalnih zbivanja. Možda u svemu postoji i neka skrivena instancija koja ih drži pod određenim tipom nadzora ili prijetnje, jer – kako je najavljeno već na prvim stranicama – neki od njih neće doživjeti kraj priče.

Urania se čita i promatra na više razina, kao priča i kao objekt. Stranice romana prostor su odigravanja kompleksne radnje, ali i testiranja pragova čitljivosti na svim razinama – sadržajnoj, konceptualnoj, optičkoj... Na desnim stranicama pratimo središnju priču romana dok je na lijevima analiza te priče, oblikovana kao kombinacija filološkog pristupa, strojnog jezika, uredničkog komentara te zagonetnih i potencijalno neodgonetljivih “slučajnih” znakova. Međutim, sva ta stilska rješenja nisu uvedena u tekst bez razloga, nego predstavljaju dio same priče – nešto što iz nje proizlazi, dijelom je i objašnjava, te u konačnici pojačava napetost i izravno uključuje čitatelja u proces detekcije.

Urania je znanstvena fantastika, postmodernistički eksperiment, korporativni horor ili triler, dekonstrukcija povijesnog romana, ali prije svega revolucionaran roman o mogućim svjetovima, umreženim sudbinama i izgradnji drugačije budućnosti."

Zoran Ferić: Dok prelaziš rijeku (V.B.Z.)

"Novi roman jednog od najnagrađivanijih hrvatskih pisaca istovremeno je divlja i bolno nježna, transgresivna ljubavna priča između pedesettrogodišnjeg muškarca, inače pisca, i dvadesetdvogodišnje studentice kiparstva.

Očito se naslanja na kultni roman Marguerite Duras Ljubavnik, ne samo sadržajem nego i naslovom, ali ovaj je, umjesto iz perspektive petnaestogodišnje ljubavnice sredovječnog kineskog bankara, pisan iz perspektive ljubavnika, u drugom vremenu i prostoru. A taj je ljubavnik svjestan svih pogleda koji ih strijeljaju po hotelima, restoranima i parkovima, kad se slučajno zaboravi i uzme je za ruku, ali ona ga je 'odmumificirala', ona ga je ponovo rodila kad su prvi put završili zajedno u krevetu, i on nema izbora.

Zoran Ferić je u ovom romanu drugačiji, njegov je rukopis zgusnut i grčevit, tekst poetičan, iracionalan i strastven, i uzbuđuje nas jednako kao i ljubav koja pljuje u lice licemjerju svijeta."

Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak, (V.B.Z.)

"Novi roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njen brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je institucija 'žilava', kako na jednom mjestu kaže junakinja.

Početak nas vraća u 1976. godinu kad se junaci upoznaju, i potom detaljno prati razvoj tog odnosa, djelomice u ich-formi, djelomice u trećem licu jednine, jer junakinja sebe promatra i kao lik. Tako je roman, iako vrlo živ, prepun događanja, ujedno i veliki esej o gotovo pola stoljeća života u Zagrebu, obuhvaćajući i vrijeme Jugoslavije na izmaku, ratno i poratno vrijeme, sve do naših dana. Glavna je junakinja spisateljica, intelektualka, kao i većina drugih likova romana, pa je riječ i o ljubavnom, i o obiteljskom, i o društvenom, i o filozofskom romanu, koji zadire u brojne fenomene života, u stalnom nastojanju da im domisli razlog i smisao.

Majstorski napisan, kompleksan, pronicljiv, a opet brz i lako čitljiv, roman Virus, potres, brak prva je knjiga planirane velike romaneskne freske, u kojoj Marina Šur Puhlovski na 900 stranica (u tri knjige), prateći intiman život Sofije Kralj, daje sveobuhvatan pogled na jedno vrijeme i društvo, kao i na svu složenost, važnost i krhkost naših intimnih odnosa za koje se tako grčevito vežemo i na kojima gradimo svoje živote."

Vedrana Rudan: Doživotna robija (V.B.Z.)

"Nakon šest godina Vedrana Rudan ima novi roman, oštar i provokativan, kao što nas je navikla, ali i drukčiji, tiši I melankoličniji od dosadašnjih, psihološki iznijansiran i slojevit, s neočekivanim obratom koji majstorski naglašava dvojbu s kojom se glavna junakinja bori cijeli život. I Doživotna robija je roman o ljubavi i njenom naličju – jednoj od omiljenih tema Vedrane Rudan – ali ovaj je put uz ljubav prema muškarcu, kojeg voli i koji je voli, u fokusu ljubav prema djeci.

Roman je napisan vješto i čita se u dahu. Ima u njemu i preljuba, seksa, malih i velikih izdaja, smrti najbližih i najdražih, dakle, svega onog što gradi naše živote, tu je čak i jedno ubojstvo… No čitatelj će se suočiti i s puno potresnih stranica na kojima se precizno secira odnos majke i kćeri, propituje roditeljska ljubav koja mnogima osmišljava život, ali mnoge i porobljuje, kaže autorica. I upravo zato je ovaj roman hrabar. Vedrana Rudan se u njemu usudila dirnuti u najveći tabu, ljubav prema djeci, usudila se pokazati koliko je taj odnos složen i koliko može biti razoran usprkos tome što je ispunjen ljubavlju (ili baš zato što je ispunjen ljubavlju).

Ali to nas, naravno, ne iznenađuje, jer upravo to je ono što ona uvijek radi – ide tamo gdje se drugi ne usuđuju!"

Dragan Jurak: Peléov priručnik (V.B.Z.)

"Neimenovanom književnom kritičaru poštom pristigne nenaslovljena knjiga. Bijelih korica, bez imena autora ili informacija o izdavaču. Tek na trećoj stranici stoji tajnovito: zapisnik uhođenja, prisluškivani razgovori, presretnuta elektronska korespondencija, hakirani hardovi, i drugi materijali, a autor kojemu je tekst pripisan – svakom tko je ikada čuo za nogomet odmah je jasno – misteriju samo produbljuje.

Njegovo ime ni manje je ni više no Eusébio Armando Batistuta Pelé. Književni kritičar učas postaje književni detektiv, a bijela knjižica opsesija koja na niz načina izmijeni njegov život. Dragan Jurak pjesnik je i esejist te – etablirani književni i filmski kritičar. Njegov romaneskni prvijenac slojevita je posveta čitanju kao profesiji, hobiju i iznad svega strasti, knjiški spomenik knjizi.

Ova postmodernistička slagalica citata, referenci, lažnih tragova i interpretacija bez konačnoga rješenja ipak je duboko uronjena u takozvani stvarni život, svakidašnjicu koja presudno određuje čitatelja, i njegovu potragu za ne uvijek jednoznačnim odgovorima. Ne manje važno, ovo je knjiga o ljubavi, o jednoj sasvim izvanknjiževnoj strasti."

Dora Šustić: Psi (GKR)

"Roman 'Psi' autorice Dore Šustić je pod radnim nazivom 'Praznina' 2021. godine dobio Književnu nagradu 'Drago Gervais', za najbolje neobjavljeno književno djelo.

U rukopisu romana Praznina, pripovjedačica i lik djevojka, milenijalka, napušta sigurnost obiteljskog doma, riječke građanske obitelj, oca liječnika, odlazi u Prag studirati filmsku režiju. Njihov profesor uspoređuje vođenje filmske priče s vođenjem ljubavi; jedina obavezna literatura su Aristotelova Poetika i Kama-sutra. Profesor traži od studenata da sastave scenarij. Pripovjedačica radi na scenariju ljubavne veze između likova Roberta i Alme. Ona u društvu kolega u jednom od praških kafića Duende susreće fotografa Leona na pragu četrdesetih i s njim započinje strastvenu i romantičnu ljubavnu vezu. Leon je netom izgubio suprugu Aynu, čije ime znači zrcalo. Aynu je Leon upoznao u Cádizu, u Španjolskoj. (...)

Idejno, roman je aktualan, dotiče se različitih aspekata života mladih u suvremenome društvu, promjenjivosti i nestalnosti identiteta, odnosa prema vremenu, propitivanja granica seksualnosti, uloge umjetnosti, poremećaja prehrane. (...)

Roman prikazuje milenijalce u raskoraku između suspregnutosti i raspojasanosti, anesteziranosti ekscitiranosti, otupjelosti i nadraženosti, suzdržanosti i izražajnosti, feminističke emancipacije i seksualne ekstrovertiranosti, materijalnog obilja i duhovne lišenosti. U tom se kontekstu odvija veza između muškarca na pragu zrelih godina i djevojke u cvijetu mladosti." (dr. sc. Aleksandar Mijatović, predjednik prosudbenog povjerenstva Nagrade Drago Gervais.)

Robert Međurečan: Domovina to go (Sandorf)

"Šimun Nikolić, nezaposleni profesor hrvatskoga jezika, razočaran u hrvatsko pravosuđe i ekonomiju, odluči otići raditi u München kao bauštelac, ne bi li prikupio novac za ponovno pokretanje sudskog spora povodom prometne nesreće u kojoj su mu stradali žena i dijete. Smjestit će ga našijenci u zgradu, kafkijanski limb, gdje žive došljaci svih nacija, živu vrevu jezika i nevolja, a uskoro će zaredati i ubojstva i Šimun će se naći usred kriminalističke istrage u kojoj su svi stanovnici hotela sumnjivi, što pojačava njihove strahove koje nose sa sobom iz zavičaja.

Domovina to go Roberta Međurečana je dijelom i epistolarni roman, jer Šimun piše pisma nerođenoj kćeri, a pri rekonstrukciji stare zgrade nalazi pisma koja je 1930-ih Jakob pisao zaručnici Izabeli, koja pak uznemirujuće podsjećaju na suvremenu političku radikalizaciju.

Tako uz fabulu koja primora čitatelja da, baš kao i Šimun, drži oči širom otvorene, autor predstavlja galeriju likova i trauma, preispituje europski identitet, multikulturalno društvo, bolan i neizvjestan proces melting pota, pripovijeda o klicama terorizma i pribojava se rata u Europi. Koji je u međuvremenu počeo." (Kruno Lokotar)

Denis Peričić: San o Križaniću (Hena com)

"Roman 'San o Križaniću', podnaslovljen kao (meta)roman o Hrvatu bez granica Denisa Peričića, fikcionalizira, ako ne i sniva, izvorima i dokumentima rupičastu biografiju Jurja Križanića, u čije je prezime već upisan križ. Križanić je kao katolički svećenik, teolog i polihistor, utemeljitelj panslavističke ideje, ali i više od toga, geostrateg koji je mislio globalno i pokušavao utopistički izmiriti pravoslavlje i katoličanstvo. I naravno da je, raspet između svojih ideja i političke zbilje, stoga teglio svoj križ sve donde kamo nijedan Hrvat prije njega nije stigao, u Rusiju, Sibir, Tobolsk, i natrag…

Peričićev roman napisan je kao u transu, tako se nekako i čita, sve skandirajući u sebi. Njegov esejističko-ludistički pristup ne bježi od pjesničkih jezičnih poticaja, a tu je, kako smo od tog autora već i navikli, cijeli arsenal postmoderne, citati, reference, fusnote, komentari, spekulacije…

Ako, pak, enigma Križanić – koja je fascinirala čak i Krležu – ovim romanom slučajno nije dodatno osvijetljena, možemo biti sigurni da će u njezinu gravitaciju biti uhvaćen još poneki čitatelj, budući proučavatelj nevjerojatne biografije i strašnog europskog 17. stoljeća, koje razdiru vjerski ratovi."

Jurica Pavičić: Mater Dolorosa (Stilus knjiga)

"U ranu jesen 2022. Split polako ispraća posljednje turiste pripremajući se za zimsku hibernaciju.

Mlada Ines Runjić sprema se za nedjeljnu smjenu na recepciji hotela u centru grada. Njezina majka Katja obavlja kućanske poslove uznemirena zbog susjeda koji je prisvojio zajednički prostor svih stanara i počinje ga pretvarati u vlastiti apartman. Policajac Zvone Carev žuri pak u napuštenu tvornicu zbog vijesti o pronađenom tijelu.

Neće proći dugo dok se ne dozna da je riječ o tijelu sedamnaestogodišnje Viktorije Zebe, kćeri jedinici iz ugledne obitelji. I dok policija, pritisnuta bijesom javnosti, medija, ali i moćnih poznanika obitelji Zeba, užurbano pokušava privesti počinitelja, sudbine dotad međusobno nepoznatih ljudi zauvijek će se ispreplesti…

'Mater Dolorosa' željno je iščekivan novi roman Jurice Pavičića. Odličan krimić o tome što smo spremni žrtvovati kako bismo zaštitili one koje volimo, ali i neumitnim posljedicama takvih odluka."

Pet finalnih naslova tportalov žiri odabrat će u svibnju, a pobjednik ili pobjednica bit će proglašen/a u lipnju.

Pored novčane nagrade autoru, pobjednički roman dobit će audioizdanje

I ove godine književna nagrada tportala pruža dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi Book&Zvook. Podsjetimo, prošlogodišnji pobjednički roman "Zemlja bez sutona" Marije Andrijašević dobio je svoje audio izdanje uskoro nakon proglašenja nagrade, a proces nastanka audio-romana pratili smo i na tportalu.

Od 2008. godine tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodijeljena je petnaest puta, a s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku i izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva.

Lani je najboljim proglašen roman "Zemlja bez sutona" autorice Marije Andrijašević u izdanju Frakture.

Godinu ranije nagrađen je Želimir Periš za roman "Mladenka kostonoga", dok je 2020. godine slavio Damir Karakaš s romanom "Proslava" u izdanju OceanMora.

Godine 2019. dobitnik književne nagrade tportala bio je Nikola Petković za roman "Put u Gonars" u izdanju Profila dok je Dubravka Ugrešić za roman "Lisica" u izdanju Frakture nagrađena 2018. godine. Prije nje, 2017., pobijedio je Kristian Novak s romanom "Ciganin, ali najljepši" (OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu. Ranije je nagrađen za roman "Črna mati zemla" (Algoritam, novo izdanje OceanMore).

Prethodnih godina nagradu su dobile autorice Olja Savičević Ivančević za roman "Adio kauboju" (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za "Vrijeme laži" (Fraktura) te autori Dalibor Šimpraga za roman "Anastasia" (Durieux), Tahir Mujičić za roman "Budi Hamlet, pane Hamlete" (AGM), Drago Glamuzina za roman "Tri" (Profil), Zoran Malkoč za roman "Roki Raketa" (Profil), Ivica Đikić za roman "Sanjao sam slonove" (Naklada Ljevak) i Slobodan Šnajder za "Doba mjedi" (Tim Press).

Detaljniji pregled svih dosadašnjih dobitnika tportalove književne nagrade pogledajte na ovoj poveznici.