Makedonski književnik Aleksandar Prokopiev gostovao je na 12. riječkom sajmu knjiga i festivalu autora Vrisak gdje je u utorak u Mramornoj dvoranu Guvernerove palače predstavio zbirku pripovjedaka 'Čovječuljak', prevedenu na hrvatski jezik i izdane u V.B.Z.ovom serijalu 'Europom kroz knjige: Na margini, glasovi drugih'
Govoreći o knjizi 'Čovječuljak', Prokopiev je rekao da su to suvremene priče pisane u obrascu bajki.
'Želio sam propitati što se događa s marginalnim likovima u bajkama, tko su oni u suštini i koje su njihove motivacije, poput lovca u 'Snjeguljici i sedam patuljaka' ili izgubljeni dječaci u 'Petru Panu'', kaže dodajući da različita izdanja u pojedinim zemljama imaju različit broj okupljenih priča-bajki, tako da u engleskom prijevodu ima 18 priča, u Francuskom 23, a u talijanskom samo 12, dok je u hrvatskom njih 16.
'U nekim dodajem nove priče ili brišem postojeće', rekao je.
Kako je Prokopiev, osim po književnom stvaralaštvu, poznat i kao član rane postave VIS Idola te autor tekstova njihovih pjesama, poput kultne novovalne 'Retko te viđam sa devojkama', Vojo Šiljak, koji je razgovarao s njim, upitao je Prokopieva o tom razdoblju.
Makedonski pisac je rekao da je on napustio grupu prije no što je postala iznimno popularna, te naglasio da je za njega značajnije prijateljstvo s Vladom Divljanom od tada pa sve do Divljanove smrti.
'Nije me za njega vezivala samo glazba, nego i to što je Vlada bio izniman čovjek, koji je rastao u svim ljudskim karakteristikama do kraja, a nije se želio koristiti svojom popularnošću', rekao je.
vezane vijesti
Za kraj predstavljanja u Rijeci prikazao je animirani film posvećem pionirima filma na Balkanu, braći Manaki, Janakiju (1878.-1954.) i Miltonu (1882-1964) za koji je napisao scenarij.
Aleksandar Prokopiev rođen je 1953. u Skopju. Studirao je u Beogradu na Filološkom fakultetu na Odsjeku književnosti i komparativne književnosti, a u Beogradu i na Sorbonni doktorirao je radom iz područja komparativne književnosti i teorije književnosti. Predaje na Institutu za makedonsku književnost na Skopskom sveučilištu.
Objavio je kratke proze 'Mladi majstor igre' (1983.), '...ili...' (1986.) i 'Plovidba prema jugu' (1987.), knjige priča 'Slovo o zmiji' (1992.), 'Ars amatoria' (1998.) i 'Čovječuljak' (2013.), knjige eseja 'Je li Kalimah bio postmodernist' (1994.), 'Antiuputstva za osobnu upotrebu' (1996., 2000.), 'Putovanja bajke' (1997.) i 'Postmoderni Babilon' (2000.), priče za djecu 'Hajde da napravimo film, zajedno' (1997.) te roman 'Promatrač' (2008.) a bavi se i prevođenjem na makedonski jezik. Djela su mu prevedena na 12 jezika.
