Ponedjeljak, KIC

KIC svoj novi Filmski kurikulum posvećuje dokumentarnom i igranom filmu koji su obilježili opus Zorana Tadića. U ponedjeljak u 19 sati u Kulturno-informativnom centru (KIC) prikazat će se dokumentarno remek-djelo 'Druge' (1971.), u kojem je dovoljno desetak statičnih kadrova da se svakodnevni poslovi koje starica obavlja u svojoj kamenoj potleušici pretvore u vizualnu poeziju i nakon toga nekoliko kadrova da se razvije veličanstvena oda prijateljstvu između čovjeka i životinje. Potom će Fabijan Šovagović i Ivica Vidović oduševiti svojom glumačkom međuigrom, a Goran Trbuljak fascinirati svojim fotografskim umijećem prožimanja jeze i intime u vjerojatno najboljem Tadićevu filmu, trileru s elementima fantastike 'Ritam zločina' (1981.). Nakon projekcije KIC će ugostiti filmskog kritičara i redatelja Živorada Tomića, a koji je asistirao Zoranu Tadiću u režiji 'Ritma zločina'. Razgovor s njim vodit će student i filmski kritičar Tibor Đurđev.

Filmski kurikulum program je klasika hrvatske kinematografije namijenjen studentima povijesti hrvatskog filma na zagrebačkim fakultetima i svim građanima zainteresiranim za upoznavanje s hrvatskom filmskom baštinom. Program je nastao u suradnji Hrvatske kinoteke – odjela Hrvatskog državnog arhiva, Kulturno-informativnog centra, Hrvatskog audiovizualnog centra (projekt Filmska pismenost) te nastavnika povijesti hrvatskog filma na Akademiji dramske umjetnosti, Fakultetu hrvatskih studija i Filozofskom fakultetu. Više informacija na stranici događaja.

Utorak, Galerija Spot

Galerija Spot i Ured za fotografiju organiziraju izložbu 'Nakon zadnji aprila' fotografa Karla Čargonje te pisca i dramaturga Gorana Ferčeca.

Selo Lipa, smješteno u zaleđu Hrvatskog primorja, neposredno uz granicu sa Slovenijom, tijekom Drugog svjetskog rata bilo je poprište zločina protiv čovječnosti. Nacisti i fašisti ubili su 30. travnja 1944. u Lipi 269 civila – žene, djecu i starce – a potom su je opljačkali i spalili. Među žrtvama bilo je 96-ero djece, od kojih je najmlađa, Bosiljka Iskra, imala svega osam mjeseci. Poslijeratnim povratkom na zgarište preživjeli Lipljani obnavljaju selo, postepeno nastavljaju sa životom i čuvaju sjećanje na svoje stradale. U tome im pomaže Spomen-muzej Lipa otvoren 1968. godine, kao i njegov nasljednik – Memorijalni centar 'Lipa pamti' – obnovljen 2015. godine. Danas u selu žive četiri generacije preživjelih Lipljana, ukupno oko stotinjak mještana koji s Memorijalnim centrom usko surađuju u provedbi muzejskih programa.

Centar je 2018. godine pokrenuo godišnji umjetnički program Prepoznavanje odsustva, kojim se nastoje istražiti mogućnosti suvremene umjetnosti u razumijevanju teško pojmljivih kategorija traume, stradanja i genocida. Ujedno se programom nastoji prepoznati simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira. U okviru spomenutog programa, a povodom osamdesete godišnjice stradanja sela (1944.–2024.), Memorijalni centar je u suradnji s fotografom Karlom Čargonjom te piscem i dramaturgom Goranom Ferčecom realizirao umjetnički projekt nazvan 'Nakon zadnji aprila'. Izložba ostaje otvorena do 5. veljače, a više informacija pronađite na stranici događaja.

Srijeda, Gavella

Kazališni projekt Boruta Šeparovića 'Slijepi vode slijepe' bavi se 'teatralizacijom' fenomena post-istine kroz vizualni i konceptualni okvir 'Parabole o slijepima' Pietera Brueghela starijeg. Slika je zapravo vizualna interpretacija biblijske parabole iz Evanđelja po Mateju (15:14), gdje Isus kaže: 'Ako slijepac slijepca vodi, obojica će u jamu pasti.' U današnjem vremenu, obilježenom tehnološkim napretkom i dominacijom informacija, postoji sveprisutna opasnost od manipulacije i dezinformacija. Breughelova slika služi kao metaforičko upozorenje na rizike slijepog prihvaćanja informacija, naglašavajući potrebu za kritičkim razmišljanjem u svijetu u kojem subjektivna uvjerenja često nadjačavaju objektivne činjenice.

U kasnom kapitalizmu, u kojem mediji potiču senzacionalizam radi profita i gdje je granica između stvarnosti i fikcije zamagljena, izazivaju se koncepti istine i stvarnosti. U ovom okruženju umjetnost može imati dvostruku svrhu: pružiti introspekciju o našim subjektivnim stvarnostima i istovremeno djelovati kao alat za njihovu manipulaciju.

Montažstroj, koji ovim naslovom prvi put surađuje s Gavellom, posljednjih 30 godina kontinuirano se bavi vezom umjetnosti i društvene promjene. Predstava 'Slijepi vode slijepe' teži preispitati granice kazališnog izraza i njegove uloge u suvremenom društvu kombinirajući tradicionalne umjetničke oblike s tehnološkim iskustvima i pristupima.

Srijeda, Knjižnica Dugave

U Dugavama će se ove srijede u 18 sati održati promocija knjige 'Album na dan: 365 najvažnijih albuma koje morate poslušati.' Moderator događaja bit će Marko Smiljić, jedan od autora knjige i knjižničar u Knjižnici Dugave. Na promociji će odgovarati na najčešće postavljana pitanja o knjizi, procesu njenog nastanka te čudnim životnim procesima i događajima koji su je inspirirali.

Četvrtak, Mali pogon kulture

V.B.Z. organizira prvo ovogodišnje predstavljanje ciklusa 'Čitajmo domaće', novog romana 'Nevini' autorice Ene Katarine Haler. Nakon prvijenca 'Nadohvat' (2019.), za koji je osvojila nagrade Ksaver Šandor Gjalski te Ivan i Josip Kozarac, Haler se vraća s romanom koji istražuje mračne aspekte odrastanja u poslijeratnom ruralnom prostoru. Roman 'Nevini' donosi potresnu priču o djevojčici Iris koja, u potrazi za sigurnošću i ljubavlju, prolazi kroz iskustva koja su istovremeno dirljiva i uznemirujuća. Autorica provodi čitatelja kroz djevojačke fiziološke promjene, kroz ljubakanja i zlostavljanja, silovanja i inceste, da bi roman zaokružila dramatičnim nasilnim činom.

O romanu i njegovim intrigantnim temama razgovarat će autorica Ena Katarina Haler, književnik Kristian Novak, novinarka Vlatka Kolarović i urednik Drago Glamuzina.

Predstavljanje će se održati u Malom pogonu kulture (Ljudevita Posavskoga 1, Zagreb) od 20 sati.

Nedjelja, Pogon Jedinstvo

Predstave 'Kompas', 'Horizont' i 'Levant' čine 'Trilogiju' u kojoj Petra Hrašćanec i Saša Božić surađuju s različitim internacionalnim i hrvatskim umjetnicima iz svijeta plesa, kazališta, glazbe i vizualnih umjetnosti. Iako sva tri rada govore o posebnom načinu na koji bivamo i postojimo zajedno, 'Trilogiju' tematski povezuje koncept samoće. Predstave će se 26. siječnja izvesti u Pogonu Jedinstvo prvi put jedna za drugom, u formi svojevrsnog maratona. Spojene, predstavljaju opsežnu meditaciju o odnosu između tijela i slobode, samosti tijela naspram samoće drugih tijela te istraživanje ideja seksualnosti, politike i umjetnosti, pritom propitujući razloge kako i zbog čega u tim idejama horizont tijela uvijek nestaje.

Trilogija pronalazi dubok registar emocija čak i u najbezličnijim postupcima i te emocije usmjerava prema političkim idejama. Krećući se kroz umjetnost, povijest i politiku, rad akumulira čitav niz neočekivanih veza: u prvom planu su uzvišene i jezive slike tijela sugerirajući ekstatične ili čudesne transformacije. No nije oda samoći niti iznosi različite načine stvaranja veza. Naprotiv, sposobnost otvaranja drugim ljudima predstavlja se kao izvor oslobođenja, izlaganje tjelesne ranjivosti, kao prolaz u ekstatičnost. Ono što jedno tijelo može učiniti za drugo u 'Kompasu', 'Horizontu' i 'Levantu' jest manifestirati slobodu koja se dijeli, koja se uvlači pod kožu, a krajnji cilj je horizont tijela bez straha.

Više informacija o 'Trilogiji' doznajte na stranici događaja.