Dvodnevnom konferencijom, koja se u organizaciji Etnografski muzej održava uživo i online, nastoji se senzibilizirati javnost za očuvanje muzejskih zbirki i baštine na primjeren način za buduće generacije.

Sudjeluje četrdesetak izlagača, panelista i moderatora, a suorganizatori su Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za umjetnost i obrt, gdje se konferencija fizički održava uz Zoom platformu, te Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a i INTERCOM.

Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović rekao je kako je 18. svibnja za muzealce poseban dan, a konferencija je najbolji način da se on obilježi. 'Posvećujemo ga sami sebi, muzejima koji se desetljećima i stoljećima bore s određenim problemima koji nisu riješeni, a koji su u postportresnoj situacijii došli na naplatu', istaknuo je.

Gašparović smatra kako je inicijativa da se u ovoj situaciji počne govoriti o tome više nego dobrodošla, da se kaže javnosti što je zapravo jedan od glavnih problema muzeja danas i da zapravo nijedan muzej osim MSU-a nema prave čuvaonice, već samo prostore gdje drže umjetnine.

'O muzejskim čuvaonicama govori se desetljećima, od šezdesetih i sedamdesetih godina, a nije se napravilo ništa. Ova situacija nalaže muzejima i osnivačima da se konačno nešto poduzme jer ćemo inače izgubiti svoju kulturnu i prirodnu baštinu, odnosno svoj identitet', ocijenio je. Ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan rekla je da vruća tema čuvaonica nekako uvijek prolazi ispod radara javnosti i zato su na ovaj dan htjeli pokazati koliko je važno i zahtjevno brinuti o baštini pohranjenoj u čuvaonicama, koje drže najveći dio građe dok je u malim prostorima muzeja moguće izložiti tek skroman postotak fundusa.

'Često se kaže da je kriza ujedno i prilika, a u to su se uvjerili zagrebački muzealci, nakon razornog potresa koji je lansirao u prvi plan pitanje smještaja i pohrane muzejske građe. Donositelji odluka i šira javnosti shvatili su razmjere potreba i posljedice dugogodišnjeg stavljanja pod tepih  krucijalnih problema vezanih uz prostor, ali i opremanje depoa te ostalih resursa', ustvrdila je.

Izaslanica ministrice kulture i medija Anuška Deranja-Crnokić izrazila je uvjerenje kako ta konferencija na najbolji mogući način pridonosi obilježavanju Međunarodnog dana muzeja koji se ove godine odvija pod znakovitim nazivom 'Budućnost muzeja, oporavak i ponovno osmišljavanje'.

'Konferencija obiluje raznovrsnim temama koje će dati sliku muzejskih čuvaonica iz više perspektiva i na više razina, nastojat će se ukazati na potrebu za čuvaonicama, detektirati najveće izazove pri izradi projektnih rješenja, uspostavljanje dijaloga s osnivačima i svim ključnim dionicima, naglasiti dobrobiti digitalizacije te razmijeniti primjere dobrih praksi s ciljem apostrofiranja važnosti osiguranja primjerenih muzejskih čuvaonica koje značajno unapređuju muzejsku djelatnost', rekla je.

Buduća čuvaonica Etnografskog muzeja u nekadašnjoj pivnici

Konferencija se provodi u sklopu provedbe projekta Etnografskog muzeja 'Rekonstrukcija objekta napuštene zgrade Zemaljske uzorite pivnice u Kačićevoj ulici', sufinanciranog iz fondova EU u okviru mehanizma ITU za obnovu brownfield lokacija Urbane aglomeracije Zagreb.

Iz EU fondova za projekt je osigurano 34,5 milijuna kuna, dok sredstva za ostatak investicije osigurava Grad Zagreb, koji je muzeju ustupio tu zgradu. Njime će se omogućiti oko 2500 kvadrata za smještaj muzejske građe, restauratorskih i preparatorskih radionica te ostalih radnih prostora. Iris Biškupić Bašić, predsjednica Stručnog vijeća Etnografskog muzeja, rekla je kako će se dvorišna zgrada u Kačićevoj zahvaljujući toj investiciji urediti i stvoriti će se novi korisni prostor namijenjen baštini u srcu grada sa zelenom površinom.

Podsjetila je da je zgrada izvorno građena kao pivnica, investitor je bila Visoka kraljevska zemaljska vlada, a izgradili su je 1891. ugledni zagrebački graditelji Šafranek i Wiesner. Izvorno je bila prizemnica s podrumom, a početkom 20. stoljeća izgradnjom prvog i drugog kata dobila je novu namjenu, za različite poljoprivredne zavode koji su se ondje izmijenjivali pod različitim nazivima sve do 1978. godine. Biškupić Bašić kaže kako se projektom predviđa potpuna rekonstrukcija zgrade, predviđeno je i uklanjanje rekonstrukcija, fasadnih otvora, međukatnih konstrukcija i pregrada ulaznog dijela, a sam portal će se izmjestiti na južni dio pročelja čime se vraća na svoju izvornu poziciju.

'Započinjući projekt u Kačićevoj nismo željeli izgubiti priliku reći o važnosti muzejskih čuvaonica u širokoj lepezi usluga i programa koji se u njoj mogu odvijati i ukloniti stereotipe koje depoe vide isključivo kao prostore čuvanja građe', istaknula je ravnateljica Goranka Horjan.

Važnim je ocijenila što će se stvoriti sinergija građana i kulturnih djelatnika u gradu i na taj način oživjeti urbana jezgra, osobito s obzirom na podatak da danas preko 50 posto svjetske populacije živi u gradovima i taj će se trend nastavljati. 'Vrlo je važno usidriti kulturu kao jedan stup kvalitete oko kojeg se gradi ugodan život građana', naglasila je.

Neke od najavljenih tema konferencije su potrebe zagrebačkih muzeja za čuvaonicama, važnost muzejskih čuvaonica na nacionalnoj razini, obnovi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i izazovima preseljenja, obnovi Muzeja za umjetnosti i obrt, čuvaonicama za građu velikih dimenzija na primjeru Tehničkog muzeja 'Nikola Tesla', standardima sabiranja za muzejske zbirke, evakuaciji građe u izvanrednim okolnostima, digitalizaciji kulturne baštine.