U fokusu festivala je, dakle, strip. Pred brojnom publikom i uzvanicima ispred Doma hrvatskih branitelja, Manara je na otvaranju istaknuo da je iznimno počašćen što je kao stripaš pozvan na Sajam knjige u Istri te naglasio: “Dati tako veliko priznanje stripu na ovako uglednoj manifestaciji kao što je Sa(n)jam knjige Istri iznimno je važno.“

Pa, iako je u fokusu ovogodišnjeg omiljenog književnog festivala upravo strip, to ne znači da u Pulu opet nisu u velikom broju svratili mnogi književnici, izdavači i ljubitelji 'klasične' pisane riječi. Po hodnicima pulskog Doma hrvatskih branitelja ovih se dana tako može sresti Magdalenu Blažević, dobitnicu tportalove književne nagrade koja je već oduševila novim romanom 'Sezona berbe'. Tu je i Aleksandar Stanković sa svojom 'Deprom', Kristian Novak sa svojim novim hit-romanom 'Slučaj vlastite pogibelji', Boris Dežulović sa svojim 'Bilim Librom 2'... Superurednik Kruno Lokotar također je tu, a susrećemo i izdavača Seida Serdarevića, kao i pisca i omiljenog moderatora pulskih književnih događanja i šire Emira Imamovića Pirkea.

Na samo otvaranje pulskog festivala kasnimo, ali čujemo samo dobre priče: događanje je režirao poznati naš koreograf Matija Ferlin, a voditeljski par bili su glumci Livio Badurina i Dijana Vidušin. Posebnu atmosferu kreirao je - kažu nam - nastupom na bubnjevima i pulski glazbenik Marco Quarantotto, dok je čitavo otvaranje pratio nastup jazz kvinteta Sterptet pod vodstvom Branka Sterpina... U Pulu je nakon tmurnoga jutra stigao sunčani jesenji dan - gotovo ljetni za one koji su ga proveli na plaži - ali čim zađe sunce čovjeku treba kaput. S druge strane, među natiskanom publikom pred središnjom pozornicom pulskog sajma izrazito je vruće, pa čovjeka može zbuniti ovaj temperaturni rollercoaster, kojega je ipak mnogo lakše preživjeti uz vrhunsku književnost.

U 19 sati stižemo na predstavljanje novog romana Kristiana Novaka. Moderiraju Kruno Lokotar i uvijek sjajno raspoloženi Emir Imamović Pirke. Tu je, dakako, i sam autor Novak. Kako kaže Lokotar, ovaj je autor "doktor lingvistike i germanistike i jedini čovjek od svih pisaca na svijetu koji ima verifikaciju iz znanosti, umjetnosti i sporta."

"Dobio sam taj rukopis u prvom mjesecu, i on je bio zaokružen," prisjetio se tijekom predstavljanja romana Kruno Lokotar, dodajući kako piscu njegovog profila "ne treba urednik, već više neki tip psihološke potpore".

"Već nakon prvog čitanja bilo je jasno da se radi o remek-djelu. Iako progovara o teškim temama, arhitektura ovog romana je takva da se nikoga ne povrijedi. A opet, tekst otvara neuralgične rane ovog društva, između ostalih i onu najveću: tvrdi zid korupcije u policiji," rekao je o romanu dalje Lokotar, priznavši i kako su se mnogo mučili oko samog naslova romana.

"Smislio ga je, na kraju, Kristian. To je stvarno sjajan naslov i to je, zapravo, ulomak iz policijske prisege; onaj u kojemu prisežeš da ćeš poštivati zakone RH i u slučaju vlastite pogibelji", rekao je Lokotar, pa se osvrnuo i na to kako je ova priča ispričana kroz dva glasa.

"Jedan je onaj profesorice Međimurke, koja s učenicima postavlja Antigonu i dolazi u sukob sa školskim sistemom. Njezin život ide u nepredviđenom smjeru. Paralelno pratimo i priču o samoubojstvu jednog policajca, koji je bio nepodmitljiv. Može li se biti nepodmitljiv u korumpirano doba, i koje su granice te gotovo sadističke pravednosti? O tome Kristian progovara novim romanom", rekao je Lokotar, pa nastavio o tome kako je središnji motiv romana ta konfuzija policajca, koja se "savršeno ulančava s profesoricom koja u školi priprema Antigonu..."

Emir Imamović Pirke naglasio je kako je policajčeva priča napisana u formi scenarija - zanatski vrlo precizno - te ga je zanimalo zašto se Novak odlučio na takav, pomalo netipičan potez za proznoga pisca.

"Eh, kad bi na to znao jednostavno odgovoriti. Pisati iz prvoga lica profesoricu bilo mi je lako i zabavno. Guštao sam u tome jer je to žena artikulirana, načitana i u doticaju sa svojim emotivnim stanjem. Njezina ambicija je da bude bolja nego što jest, da učenicima pokaže i nešto izvan kurikuluma. Svjesna je, doduše, da je i nju prebacilo i da srlja u propast, ali tu nema povratka jer je odlučila riskirati sve kako bi rekla što je pravda i što je istina. Na kraju se nađe pred grotlom koji si je sama stvorila", rekao je autor, pa nastavio o tome kako mu je pisati policajčevu priču bilo mnogo teže.

"Probao sam iz prvog lica, nije išlo. Nije išlo ni iz trećeg. On je čovjek lišen povezanosti s tragikom situacije u kojoj se našao. Nije u stanju procesuirati što mu se dogodilo. I sad, kako ispisati takvog lika? Pritišću ga sa svih strana. S jedne strane obitelj, s druge policija. Nešto se u njemu kida i nije u stanju govoriti o tome. I onda sam se sjetio da sam malo i ja pisao scenarije. To je vrlo suho pisanje, najmanji pomak u dinamici je sabit u replici. U nju se mora ubaciti sva emocija i to je za mene bilo rješenje. Scenaristički dio će možda odbiti neke čitatelje, ali toliko sam bio u stanju napraviti. Kod mene knjiga ne ide van kad sam zadovoljan njome, jer nikad nisam, nego kad ne znam što više napraviti", rekao je o svom romanu Kristian Novak, a Pirke ga je upitao kako bi žanrovski odredio svoj novi tekst. Je li to drama, krimić, triler? Možda studija jednog dubokog korumpiranog društva?

"U prvome redu to je obiteljska drama. Nije to klasičan whodunnit roman, nije to priča o tome tko je opalio pištolj, nego što je dovelo do toga," odgovorio mu je Novak, pa je obrazložio i čitavo upletanje Antigone u narativ svog novog djela.

"Antička drama nastala je tako da je gola, pijana ekipa pjevala i slavila Dionizu u čast, a onda se jedan odvojio i počeo pjevati drugačije od kora. Dakle, tu nastaje drama - kad se pojedinac odvoji od kora. Meni je to bilo jako zanimljivo. Ne bježim od žanrovskih odrednica, mislim da o žanru s visoka pišu ljudi koji misle da je lako napisati triler, ili ljubić. Ali nije lako. Kako bilo, mislim da je ovo prije svega drama o jednoj obitelji, a zatim i drama o pojedincu koji se lomi između nekakve lojalnosti i želje da naprave pravednu stvar," pojasnio je Novak.

'Savršeno precizan scan društva koje se pravi da postoji'

Emir Imamović Pirke rekao je kako misli da je ovaj roman "savršeno precizan scan društva koje se pravi da postoji".

"Imamo nekakve lokalne vlasti, zakone, parlamente, demokratske procedure, ali na kraju se sve svede na to da svim procesima dirigiraju najbogatiji i najpoganiji u zajednici", rekao je Pirke, na što mu je Novak odgovorio da je ipak suviše pesimističan.

"Živi smo, i djelujemo. I dalje smo u stanju da netko može napisati ovakvu knjigu i da ne završi odmah u zatvoru. Nije tako crno. Pa ipak, čini mi se da djelujemo u sustavu koji djelomično počiva na pretpostavci da neke stvari moramo malo staviti pod tepih. Naime, svaki sustav želi zadržati status quo, nekakav ideal funkcioniranja, i to čini na način da trpa stvari pod tepih. Međutim, kad se previše toga strpa pod tepih, on postaje kvrgav. A o kvrgav tepih ljudi se onda spotiču. To vrijedi i za školstvo, i za policiju, i za obitelj.... I ovaj je roman zapravo o tome," završio je Novak, nakon čega je dobro raspoloženi trojac svoje druženje morao privesti kraju - kako bi ustupili mjesto velikanu stripa Milu Manari koji je imao centralni nastup večeri - iako se činilo da bi ovako mogli razgovarati još satima, uz svu pažnju publike koja Novaka izrazito cijeni još od njegovih uspješnica 'Ciganin, ali najljepši' i 'Črna mati zemla'... Ne čudi to, jer u moru poslovično natmurenih i serioznih domaćih pisaca, Novak pliva kao tip ekstra susretljivog, pristojnog autora i time je jasnije zašto ga publika obožava. Osim što maestralno pripovijeda, on je u stanju satima potpisivati svoje knjige, razgovarati sa svakim čitateljom ponaosob i fotografirati se s njime... čemu smo svjedočili u Puli i prije, i nakon predstavljanja njegove knjige.

Pulski sajam ide dalje, uz jak sutrašnji program: na Doručku s autorom koji već godinama vodi Aljoša Pužar nastupa Kristian Novak - za sve one koji su ga propustili večeras - a kasnije su na programu i Aleksandar Stanković, Braco Dimitrijević... dok u nedjelju nastupaju Milan Rakovac, Vlaho Bogišić, Magdalena Blažević, Boris Dežulović i još mnogi. Priče o stripu i lijepoj književnosti u Puli traju sve do iduće nedjelje, 03.12, uz još mnoga jaka domaća i strana imena s književne i stripaške scene i - naravno - poneki tulum...