Proslavljeni znanstvenofantastični film 'Bliski susreti treće vrste' Stevena Spielberga prikazat će se 30. rujna u zagrebačkom kinu Europa u novoj digitalno restauriranoj filmskoj kopiji, čime će se proslaviti 40. obljetnica snimanja tog filmskog klasika
Kino Europa donosi taj film u sklopu programa Kinolektira, posvećenog odabranim ostvarenjima iz povijesti filmske umjetnosti koje se danas rijetko može vidjeti na velikom kino platnu.
Sedamdesetih godina film 'Bliski susreti treće vrste' je bio deveti najgledaniji film te dotad najuspješniji film studija Columbia Pictures, a o njegovu utjecaju govori i podatak da je godinu dana nakon premijere filma, broj prijavljenih viđenja NLO-a porastao za čak 50 posto.
Kako se ističe u najavi filma, Spielbergov uradak podjednako je oduševio publiku i kritiku koja ga je jednoglasno prozvala rijetkim primjerom inteligentnog ZF-a.
Slavni pisac Ray Bradbury proglasio ga je 'najboljim znanstvenofantastičnim filmom ikada snimljenim', dok je francuski redatelj Jean Renoir Spielberga usporedio s vizionarima i pionirima znanstvene fantastike Julesom Vernom i Georgesom Meliesom.
Radnja filma prati Roya Nearyja (glumi ga Richard Dreyfuss), električara iz Indiane čiji se život promijeni nakon bliskog susreta s NLO-om. Uskoro mu se život u potpunosti mijenja - toliko postaje opsjednut ostvarivanjem kontakta s izvanzemaljcima da ga napušta supruga i odlazi s djecom.
Naslov filma potječe od rečenice koju je skovao ufolog J. Allen Hynek, a kojom je klasificirao susrete s izvanzemaljcima - susret 'treće vrste' podrazumijeva ljudsko promatranje istih ili izravni kontakt.
'Spielberg se poigrava tadašnjim žanrovskim konvencijama -izvanzemaljci više nisu zastrašujući kolonizatori, već predstavljaju uzbudljivu mogućnost za stjecanje novog znanja, iskustva i postizanje više razine svijesti. Njegova dobroćudna i snovita vizija u kojoj izvanzemaljci više nisu prijetnja Zemljanima utjelovljuje dječji film u najboljem smislu', ističe se u najavi kina Europa.
'Taj nadahnuti ZF klasik odlikuju svježa i uzbudljiva priča, za ono doba impresivni, štoviše zapanjujući specijalni efekti, te jedno od najboljih glazbenih ostvarenja Johna Williamsa, koji je napisao više od 300 primjera motiva od pet tona prije nego što je Spielberg izabrao pravi za upečatljivu glazbenu temu', dodaje se.
Film je bio nominiran za osam Oscara, između ostalog za najboljeg redatelja, što je Spielbergu bila prva nominacija i sporednu glumicu (Melinda Dillon).
Oscara je osvojio u kategoriji fotografije (Vilmos Zsigmond), a Akademija mu je dodijelila i posebnu nagradu za montažu zvuka.
Jedna od zanimljivosti tog filma je da se u jednoj od glavnih uloga pojavljuje kultni redatelj novog vala Francois Truffaut kao francuski znanstvenik Claude Lacombe koji u SAD-u istražuje NLO-e.
U sklopu projekcije u kinu Europa prvi put će se prikazati i kratkometražni uvodni film o snimanju tog filma, koji uključuje ekskluzivni novi intervju sa Stevenom Spielbergom.