Peter Elborn, bivši ravnatelj British Councila za Hrvatsku i Sloveniju te tajnik Britansko-hrvatskog društva, organizator je festivala 'Welcome Croatia' uz Ministarstvo kulture RH koji će potrajati do 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u EU. Za tportal.hr govorio je hrvatsko-britanskim odnosima, percepciji hrvatske kulture u Velikoj Britaniji te sponama između dviju zemalja.

Možete li objasniti zašto se Britansko-hrvatsko društvo upustilo u projekt 'Welcome Croatia'?
Gledali smo na ulazak Hrvatske u EU kao na priliku da šire djelujemo u ostvarivanju ciljeva Britansko-hrvatskog društva – ukratko, da omogućimo ljudima u UK-u da bolje razumiju Hrvatsku. Prije više od dvije godine pozvali smo širok spektar ljudi i organizacija na otvoreni sastanak kako bismo raspravljali o ideji da pokrenemo festival. Iz toga su se izrodile raznolike ideje te smo uspostavili organizacijski odbor na čijem je čelu sir John Ramsden, bivši britanski veleposlanik u Zagrebu. Od početka smo bili svjesni da ćemo morati raditi s veoma malim proračunom, tako da je festival ovisio o sklapanju partnerstava i molbi da mnogo ljudi pruži svoje profesionalne vještine i vrijeme na volonterskoj bazi. Smatram da Društvo može biti ponosno što je iniciralo 'Welcome Croatia' i biti itekako zadovoljno rezultatima.

Biste li nam mogli reći nešto o ciljevima i dosadašnjim projektima Britansko-hrvatskog društva?
Britansko-hrvatsko društvo se u proteklih nekoliko godina posvetilo uspostavljanju kontakata s novom publikom i radom s novim partnerima. Da navedem samo nekoliko primjera: tu je godišnje memorijalno predavanje Krste Cvijića koje organiziramo zajedno s Europskom bankom za obnovu i razvoj; nastup Klape Motovun u okviru programa svjetske glazbe u Centre for Peace and Reconciliation; suradnja s Muzejom Freud i zajedničko događanje posvećeno vezi između hrvatskog kipara Oscara Nemona i Sigmunda Freuda.
Britansko-hrvatsko društvo se u prvoj polovici 2013. fokusiralo isključivo na festival, ali već radimo na programu za ostatak 2013. i 2014. godinu.

Dugogodišnji ste član Britansko-hrvatskog društva, što vas je potaknulo da se toliko zainteresirate za Hrvatsku?
Hrvatska je odigrala veoma važnu ulogu u mom životu. Od 1977. do 1982. sam bio ravnatelj British Councila za Hrvatsku i Sloveniju te sam se od 1982. skoro svake godine vraćao u Hrvatsku, najčešće na odmor na Hvar. Tako da moje zanimanje za Hrvatsku traje već jako dugo i bilo bi mi veoma drago da Hrvatsku počnu još više cijeniti u UK-u.

Postoje li već neke veze koje vežu Hrvatsku i Ujedinjeno Kraljevstvo osim toga što će uskoro obje biti zemlje članice EU?
Veze među našim zemljama su zapravo dosta snažne, a vlade Ujedinjenog Kraljevstva već dugo žustro podupiru pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, mada se začudo čini da mediji u Hrvatskoj to još uvijek ne razumiju.

Koji dio programa 'Welcome Croatia' je vama osobno najintrigantniji, a za koji mislite da bi mogao rezultirati britansko-hrvatskom suradnjom u budućnosti?
Zbog svoje originalnosti me najviše impresionirala izgradnja tradicionalne nastambe suhozidom – u Istri ju zovu kažunom, a na Hvaru trim – u Nacionalnom parku Peak. Kažun će moći vidjeti velik broj posjetitelja Parka te će ostati trajni podsjetnik na ulazak Hrvatske u EU.
Uz to će hrvatski nacionalni štand na Londonskom sajmu knjiga i popratna događanja označiti početak još boljeg odnosa prema hrvatskoj književnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu koji će se nastaviti unapređivati.
Naša publikacija 'Mapiranje Hrvatske u kolekcijama Ujedinjenog Kraljevstva' koja nudi informacije o mnogim fantastičnim hrvatskim umjetničkim djelima u britanskim muzejima i galerijama također će imati trajni učinak, a popratni program u vidu diskusija i predavanja u muzejima koji sudjeluju u projektu u mnogim slučajevima je već doveo do trajne suradnje.

Što bi moglo biti najveće otkriće za britansku javnost kao posljedica 'Welcome Croatia'?
Mnogi ljudi počinju shvaćati da je Hrvatska mnogo više od izvrsnog mjesta za provođenje odmora. Ljudi u UK-u zapravo tek počinju cijeniti veoma bogatu kulturnu povijest Hrvatske i uviđati da je Hrvatska uvijek bila dio Europe.

Koje hrvatske umjetnike naročito cijenite?
Kada sam prvi put došao živjeti u Zagreb krajem 1970-ih, već je mnogo hrvatskih umjetnika poput Meštrovića i naivaca bilo poznato u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tada me najviše impresionirala kvantiteta, kvaliteta i originalnost svega što se odvijalo u Hrvatskoj – a to oduševljenje još uvijek traje. Npr. izložba 'Shared Innovation' koja je bila dio festivala dobar je primjer veoma uzbudljivih stvari koje se događaju u Hrvatskoj na polju dizajna.
Sretni smo što u Londonu možemo susresti neke od najboljih hrvatskih umjetnika poput Zrinke Cvitešić koja trenutno glumi glavnu ulogu u mjuziklu 'Once', Renate Pokupić koja redovito pjeva u najprestižnijim prostorima za izvođenje klasične glazbe i opere u Londonu, a tu su i međunarodno priznati glazbenici poput Bojana Čičića i 2Cellos koji su nedavno nastupili u Londonu.

Kako će se na festivalu obilježiti ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja?
Festival 'Welcome Croatia' će završiti 30. lipnja kada će se crkvena zvona u Hampsteadu oglasiti kako bismo poželjeli dobrodošlicu Hrvatskoj u EU. Zvonjenje je jedan od tradicionalnih načina obilježavanja značajnih događaja u Ujedinjenom Kraljevstvu, a tako se obilježavaju i kraljevske svečanosti. Zvona u Hampsteadu zvonit će 45 minuta bez prestanka u crkvi koja se nalazi u blizini rezidencije hrvatskog veleposlanika u Londonu. Nakon toga će uslijediti prijem na kojemu ćemo se zahvaliti svima onima u UK-u koji su doprinijeli organizaciji festivala, a naročito mnogim volonterima koji su uložili svoje vrijeme i stručno znanje kako bi se što bolje predstavila kultura nove članice europske obitelji.