Priča Malale Jusufzai potresla je cijeli svijet; ova pakistanska učenica je prošle godine jedva preživjela strašan atentat talibana koji su je upucali u glavu s obrazloženjem da je njezina borba za pravo djevojčica na školovanje heretička i u korist neprijatelja. Zahvaljujući brzoj reakciji liječnika, Malala je preživjela, ali je i morala proći kroz nekoliko operacija u Londonu kako bi se sanirale sve rane.

Malala je o svojem iskustvu napisala knjigu koja već postaje svjetski bestseler (u Hrvatskoj je prijevod nedavno objavio Profil), no čini se da je mnogi u Pakistanu neće čitati. Naime tamošnja konzervativna javnost se obrušila na 'Ja sam Malala', proglašavajući knjigu 'antiislamskom', između ostaloga jer zauzima neutralan stav prema 'Sotonskim stihovima' Salmana Rushdieja, kritizira odnos prema manjinama i moćnu pakistansku vojsku. Malali se zamjera i to da ime proroka Muhameda ne piše uz uobičajene ceremonije te to što se zalaže za slobodu govora!

Nakon takvih napisa u pakistanskim novinama dvije najveće asocijacije privatnih škola, koje povezuju desetine tisuća obrazovnih ustanova, odlučile su zabraniti 'Ja sam Malala' svojim učenicima, uz objašnjenje da je sadržaj 'antiislamski' i 'antipakistanski'.

Akil Razak iz saveza škola All Private Schools Executive Association usprotivio se zabrani i rekao da 10 tisuća škola kojima je na čelu to nije ni razmatralo. 'Ne možemo zabraniti knjigu koja uopće nije dio kurikuluma. Ako studenti sami žele čitati neke knjige, ne možemo im to zabraniti. Mogu čitati što žele', zaključio je Razak.

'Ja sam Malala' objavio je prije mjesec dana američki izdavač Little, Brown and Company, a Malali je u pisanju asistirala britanska novinarka Christine Lamb. Prema kritici londonskog Guardiana, riječ je o 'neustrašivoj knjizi' u kojoj se 'Malalin glas miješa sa sveznajućim pripovjedačem novinarske pozicije', dok je Washington Post pisao da je riječ o 'napetom djelu'. Malalinu kroniku rata u Pakistanu i života pod terorom talibana neki su usporedili i s dnevnikom Ane Frank.