Za uspjeh male filmske industrije, suočene s pojavom streaming platformi, ne postoji univerzalna formula već model poslovanja treba krojiti prema pojedinoj zemlji, poručili su govornici na okruglome stolu 'Veliki izazovi za male kinematografije' održanom u ponedjeljak u Zagrebu
Filmskoj industriji u zemljama s malim produkcijskim kapacitetima prijeti popularnost streaming servisa te je suočena s izazovima nastalima zbog ograničenja koje je donijela pandemija. Odgovor na te izazove su odgovarajuća javna politika i način investiranja krojen po potrebama tržišta određene zemlje.
vezane vijesti
Podaci istraživanja koje su predstavili govornici okrugloga stola održanog u KIC-u, govore o promjenama u obrascima navika publikâ u konzumaciji audio-vizualnih sadržaja i kako sadržaji s malih tržišta dopiru do lokalne i globalne publike u zemljama Europe Danskoj, Estoniji, Irskoj, Hrvatskoj, Litvi, Portugalu i u Flamanskoj regiji Belgije. Istraživanje koje okuplja 26 europskih institucija iz akademije i filmske industrije (uključujući i Marche du Film Cannes, EFAD) predstavila je moderatorica skupa Jaka Primorac sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose, ispred organizatora skupa.
Model investiranja ne može se kopirati iz jedne zemlje u drugu, smatra Ivana Kostovska, istraživačica medijske ekonomije na SMIT-VUB-u u Belgiji, koja se bavi istraživačkim interesima usmjerenim na razumijevanje utjecaja tekućih promjena u europskoj filmskoj i TV industriji potaknutih porastom globalnih streaming usluga i platformi.
"Ključ je pronaći formulu uspješnoga ulaganja – model investiranja mora biti različit za svaku pojedinu zemlju i njezine uvjete, ne može se copy-pasteat model iz jedne zemlje u drugu”, rekla je Kostovska.
Izvanredni profesor na Odsjeku za studije medija i novinarstva Sveučilišta u Aarhusu u Danskoj Jakob Isak Nielsen predstavio je istraživanje u kojemu uspoređuje tržišta, industrije i specifičnosti malih tržišta, istaknuvši da se male filmske industrije ne mogu osloniti isključivo na domaću publiku.
"Među malim filmskim industrijama koje smo promatrali otkrili smo da nijedna nema dovoljno veliku domaću publiku da bi samo time ostala održiva. Nisu sve zemlje jednako usmjerene, već biraju jedan od tri tipa orijentacije: javno financiranje, proizvodnja i izvoz, kako bi mogle poslovati. Za uspješnost malih filmskih industrija treba pronaći odgovarajući model financiranja za svaku pojedinu državu", rekao je.
Dodao je da Hrvatska loše stoji po pitanju domaćega tržišta, jer ne promovira vlastite filmove domaćoj publici.
"Treba naći načina da se lokalna publika poveže s lokalnim filmovima, a taj se princip razlikuje od zemlje do zemlje. Ne funkcionira jednak pristup u svim zemljama, već uspjeh u tome području uvjetuju javno financiranje, kino infrastruktura i visok udio u domaćemu tržištu, kao i distribucija filmova”, smatra Nielsen.
Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe - Ured MEDIA Hrvatske predstavila je rezultate hrvatskih prijavitelja na program MEDIA u posljednjih sedam godina. Rezultate je stavila ih u kontekst zemalja tzv.viskog, srednjeg i niskog produkcijskog kapaciteta koji ukazuju na strukturne probleme samog programa. Naglasila je nužnost jednakih uvjeta, potrebom za transparentnošću podataka i odlučivanja što bi sve doprinjelo raznolikošću europskog filma.
Hrvatskoj s obzirom na trenutni model poslovanja ne bi pomogli ni ogromni kapaciteti, smatra ravnatelj KIC-a Hrvoje Hribar.
"Da Hrvatska ima ogromne kapacitete, i dalje ne bi bila uspješna što se tiče popularnosti filma, jer pratimo krivi model i oslanjamo se na uvoz američkih filmova", rekao je Hribar.
Okrugli stol je dio aktivnosti projekta CresCine koji je financiran iz programa Obzor Europa Europske unije, a organizirali su ga Institut za razvoj i međunarodne odnose i Industrija Zagreb Film Festivala, u suradnji sa Deskom Kreativne Europe - Ured MEDIA Hrvatske, te KIC-om.
