U ‘Konzulu u Beogradu’ Bora Ćosić, rođen 1932. u Zagrebu, piše o svom životu od selidbe obitelji u Beograd 1937. godine do njegova napuštanja grada u kojemu je proveo većinu života početkom 1990-ih, nakon dolaska Slobodana Miloševića na vlast. Knjigu je na njemački jezik prevela Katharina Wolf-Grießhaber, a objavio Folio Verlag.

Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da je riječ o ‘književnoj arheologiji’, tekstu koji evocira pola stoljeća autorova života.

Prva polovica knjige posvećena je Ćosićevom djetinjstvu, konstatira SZ, te dodaje da su bile ‘duge godine života u socijalizmu’. Hvali se autorov lakonski pristup periodu od četiri godine krajem 1970-ih, kada mu je bilo otežano objavljivanje u Jugoslaviji, pa su ga prestali pozdravljati i neki dotad bliski prijatelji. SZ ističe da Ćosića manje zanima političko i ideološko, a više ono egzistencijalno u Titovoj eri, u kojoj je ‘život postao simboličan’.

Kritičar njemačkog dnevnika piše da je kod Ćosića ‘manje važno ono o čemu se pripovijeda, nego kako se pripovijeda’, te je Beograd predstavljen kao ‘nadrealna scena i pozornica jedne egzistencije koja se stalno odvija u čekaonici’.

Švicarski pak Neue Zürcher Zeitung (NZZ) opisuje ga kao ‘doajena srpske poslijeratne moderne’ te se hvali ‘otvorenost bez taštine i sentimentalnosti’ koju nudi proza ‘Konzula u Beogradu’. Njegov opis Beograda je ‘pun detalja i pamtljivih epizoda’, a polemičan postaje kada opisuje nacionalističku atmosferu s početka devedesetih, u kojoj su ga ‘razočarali mnogi prijatelji’ i zbog čega se odselio u Berlin.

NZZ zaključuje kako je riječ o knjizi koja se ‘čita kao oporuka’, ‘poetična i puna spoznaje, kritična prema vremenu u kojem je živio i čarobna’, te se hvali i ‘fini prijevod na njemački jezik’.

Podsjećamo, Bora Ćosić je 2014. gostovao na zagrebačkom Festivalu svjetske književnosti, kada smo s njime napravili i intervju.