Nizom fotografija, karata bicikističkih trkališta, dokumenata, plakata, predmeta, isječaka iz novina i časopisa te prikaza različitih područja u kojima su bicikli bili nezaobilazni, od sporta i rata do poštanske službe i svakodnevnog života, izložba pokazuje koliko je bicikl bio dobro prihvaćen u Hrvatskoj i Zagrebu od njegovih samih početaka.

Prvi bicikli bili su dopremljeni sa Svjetske izložbe u Parizu 1867., a 1885. je osnovano Prvo hrvatsko društvo biciklista nakon čega se trend nastavlja diljem Hrvatske. Na Zrinjevcu je 1886. bila priređena prva biciklistička utrka, dok se prva cestovna utrka u Hrvatskoj, s 12 vozača, održala 1892. na relaciji Zagreb-Petrinja.

Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, rekavši kako će se tema o povijesti bicikla provući i kroz programe drugih arhiva u Hrvatskoj. 'Za Međunarodni dan arhiva, arhivi ponovno skreću pažnju na sve što se u njima čuva. To su baštinske ustanove koja su možda građanima najmanje vidljive, a ovakvim aktivnostima prezentiraju bogatu baštinu i javnosti šalju poruku koliko su važni i kako u njih treba ulagati', istaknula je.

Po njezinim riječima, što se više ulaže u digitalizaciju, arhivsko gradivo i baština su sve dostupniji pa s time interes i znanje o onome što se u arhivima čuva postaje našim građanima bliže, a ova izložba je i važna jer poziva građane da više koriste bicikle i rasterete gradsko središte.

Autorica izložbe Ana Štimac je rekla kako je cilj izložbe bio prikazati popularnost biciklizma na ovim prostorima jer se radi o najpopularnijem sportu druge polovice 19. stoljeća, ali i pokazati sveprisutnost bicikla u svakodnevnom životu.

'Danci bicikl voze u svako doba noći i dana'

Predstavnik zemlje duge biciklističke tradicije, Danske, njezin veleposlanik u Hrvatskoj Christian Thoring, rekao je kako je ondje bicikl primarni oblik prijevoza, djeca prije škole nauče voziti bicikl i uči ih se od malena o sigurnosti u prometu.

'Danci voze u svako doba noći i dana, u svim vremenskim uvjetima, da bi obavljali poslove, ali i iz užitka, pa je u svim krajevima napravljena posebna infrastruktura za bicikle, među kojima je i biciklistička autocesta koja omogućuje bržu i sigurniju vožnju', rekao je.

Thoring je istaknuo kako je još od dvadesetih godina prošlog stoljeća bicikl svojevrsni simbol slobode i jednakost, jer ljudi svih klasa bicikliraju jedni pored drugih, bez razlike među njima.

Zagreb u 19 stoljeću imao tri trkališta

Ravnatelj HDA Dinko Čutura podsjetio je na ovdašnju dugu tradiciju biciklizma, primjerice, da je Zagreb u drugoj polovici 19. stoljeća imao čak tri trkališta - kod Mimare i Botaničkog vrta te u Maksimiru, a ima i 'biciklističku' ulicu, odnosno Koturašku, s obzirom na korijen te riječi kotur, kako se nazivao bicikl.

Tajnica Sindikata biciklizma Tena Šarić, rekla je kako je taj sindikat osnovan ne bi li se potaknula kvalitetnija biciklistička infrastruktura u Zagrebu i Hrvatskoj, ali i kako bi se povećao broj građana koji bicikl koriste češće od automobila.

Izložba, za koju je materijal posuđen iz Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog športskog muzeja, Muzeja grada Zagreba i udruge Sindikat biciklista, bit će otvorena do 30. kolovoza.

U okviru otvorenja izložbe na nagradnoj igri darovani su ženski gradski bicikl i reflektirajući prsluk, posjet trezoru HDA i plakat s izložbenim motivom, a organizirano je i ciklokino koje pedaliranjem omogućava projekciju filmskih zapisa s motivom bicikla iz Hrvatskoga filmskog arhiva.

Međunarodni dan arhiva se narednih dana obilježava uz stručno vodstvo kroz izložbu 'Bicikl' te 12. lipnja uz Dječji dan s igrokazom 'S Ljudevitom kroz Arhiv' Darije Hofgräff te projekcijom filmskoga zapisa o biciklu koji su izradila djeca, a dodijelit će se i nagrada za najbolji literarni i likovni rad na temu Bicikl u srcu.

Za 14. lipnja najavljen je Dan otvorenih vrata HDA, kada će se prodavati izdanja Arhiva uz prigodan popust i organizirati obilasci zgrade HDA, Središnjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju, te Središnjega fotolaboratorija.