Obrazlažući zašto je Babanija proglašena najboljim književnim djelom, Kolar ističe da je riječ o mješavini poetskih i proznih zapisa, svojevrsnih pjesmo-priča.

"Knjiga današnjeg laureata je po pitanju ontološkog statusa zavičajnosti otišla nekoliko koraka dalje od slavnog prethodnika Frana Galovića, ali i cjelokupne tradicije hrvatske zavičajne književnosti", rekao je Kolar.

Kirinova Babanija ponudila je, dodao je, moderan i po mnogo čemu originalan način tematiziranja zavičajnosti.

Sam autor je kazao da se svaki pisac rađa u zavičaju koji se postupno upoznaje.

"Uvijek mislimo da poznajemo svoj zavičaj, a kako odrastamo shvaćamo da ga sve manje razumijemo. Ponekad se stidimo zavičaja smatrajući da je riječ o nečemu što trebamo staviti iza sebe", rekao je Kirin. Dodao je da se zavičaj u Babaji ostvaruje u mnoštvo žanrova, kroz mnoštvo pitanja.

"Zavičaj sam jest pitanje. Stoga se ova knjiga ne može smatrati završenom. Ona jest jedna od mogućih verzija zavičaja, odnosno Babanije. Babanija je proces u trajnom nadopunjavanju", naglasio je laureat Kirin kojemu je nagradu dodijelila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Velika jezična raznolikost u našoj zemlji čini našu kulturu bogatom, vibrantnom i vrijednom, istaknula je ministrica.