Svi naši gosti i programi su na svoj način i 'aduti'. Programski odbor birao ih je i oblikovao stvarno pomno. Bit će tu puno autora koji su prvi put na Sajmu, prvi put u Hrvatskoj, puno premijernih predstavljanja knjiga. Program izgleda kao suludi vatromet autora, knjiga, stručnih skupova, provokativnih debata, koncerata, izložbi... s više vrhunaca, tako da mislim da će proletjeti burno i u trenu.

Jedan od glavnih aduta bit će ispreplitanje tri zahtjevne teme: Socijalizam na klupi, Izlet u Rusiju i Vojvodina – Regija u regionu. Svaka od tih tema mogla je biti i jedna jedina jer su se razgranale po cijelom Sajmu i dotiču gotovo sve naše tradicionalne programe. No ovako, uronjene jedna u drugu, čine odista monumentalnu cjelinu koje nismo bili svjesni dok smo osmišljavali program.

Pri radu na temama nastali su i neki novi programi i modeli predstavljanja poput onog meni posebno dragog, Autor čita autora, a u kojem će se međusobno predstavljati Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović, Mirjana Dugandžija i Milana Vlaović te Tonko Maroević i Luko Paljetak koji obojica dolaze s novim zbirkama poezije. Tonko i Luko su nam posebno važni, kao svojevrsni trubaduri pjesništva, česti i dragi gosti Pule. Nama u organizaciji sajma posebno je stalo da u svakoj godini poezija ima zastupljeno i važno mjesto u programu, a naročito nam je to važno u ova, u svakom smislu, poeziji nesklona vremena.

Spontano je nastao i program Trenutak za prijatelja u kojem se Sajam prisjeća Ćiće Senjanovića, Predraga Spasojevića i Mirka Kovača.
Ove godine, u dijelu programa koji se odnosi na stručne skupove i međunarodne konferencije namijenjene nakladnicima i knjižničarima, imamo više od 50 sudionika: nakladnika, urednika, profesora, književnih agenata, knjižničara, organizatora festivala...

Još jedan jako važni adut nam je i to što je sajam programski ponovo oživio ono što ga je i učinilo poznatim. Nastao na temeljima pulskog undergrounda, prateći karakter svog grada i osebujnih pulskih kreativaca, Sajam je stvorio svoju prepoznatljivost i autentičnost i izvan granica Hrvatske. Nova, mlada, multitalentirana ekipa Sajmu iznova daje upravo taj dah i duh grada. Pripremila je puno iznenađenja, a meni je zasad najdraže ono Vibora Juhasa: 'Nazdrovje' – pjesma posvećena programu Izlet u Rusiju.

Skinite pjesmu!
Nazdrovje_FINAL MIX_WEB.mp3

Odabrali ste rusku književnost koja nije toliko prevođena unazad dvadesetak godina u Hrvatskoj. Tko su suvremeni ruski autori na koje moramo obratiti pažnju?

Autori koje dovodimo istaknuta su imena ruske književne i kulturne scene. Ljudmila Ulickaja jedna je od najprevođenijih i najnagrađivanijih ruskih prozaistica, Tatjana Tolstoj najznačajnija predstavnica ruske postmodernističke proze, Aleksandar Genis poznati književni kritičar, esejist, filozof i pisac koji se afirmirao u Sjedinjenim Američkim Državama, novinar i aktivist Oleg Kašin i Sergej Birjukov, pjesnik i performer. Ljudmilu Ulickaju, Tatjanu Tolstoj i Aleksandra Genisa upoznat ćemo pobliže u razgovoru s Vojom Šiljkom na programu Doručak s autorom, koji će, eto, ove godine imati i svoje autorsko predstavljanje knjigom 'Doručak s autorom', kao svojevrsno prisjećanje na neke, njemu značajne razgovore, a nama jednako drage i važne susrete sa sajamskim gostima.

Selektorica programa, mlada rusistica Ivana Peruško, napravila je zaista sjajan posao. Javnost će zasigurno najviše zanimati dolazak ruskih pisaca, no ovaj program slojevito je napravljen. Nikako ne treba zanemariti programe u čast ruskih klasika Mihaila Bulgakova i Josifa Brodskog, večer ruske poezije, reviju ruskih filmova u kinu Valli. I naš tradicionalni Bertijev program: ljubav na drugi pogled koji godinama radimo u suradnji s hrvatskim P.E.N.-om posvećen je ovoj temi.

Otvara li ovaj sajamski program put novim prijevodima?

Nadamo se da će ovaj sajamski program potaknuti nakladničke kuće na veću aktivnost oko prevođenja ruskih suvremenih autora, koji su do sada malo ili nikako prevođeni u nas. Vjerujemo da bi kod nakladnika mogao izazvati istovjetno zanimanje kao i prošlogodišnji program Bijelo i crno more. Nakon tog programa, upravo na Sajmu, prodana su prava za šest knjiga suvremenih turskih pisaca.

298761,298745,297224,298948

Koji su glavni ciljevi programa Socijalizam na školskoj klupi?

Program nosi naslov Socijalizam na klupi, a radi li se pritom o školskoj ili nekoj drugoj klupi, recimo optuženičkoj ili zatvorskoj, disidentskoj ili rezervnoj, pokušat će se, dakle samo pokušati, odgovoriti ovim programom, kojem je cilj prije svega da se potakne dijalog između prošlosti i sadašnjosti, odnosno da se o fenomenu socijalizma progovori iz različitih rakursa, na temelju znanstvenih istraživanja, kulturoloških i povijesnih, ali jednako tako i publicističkih i literarnih koji, u zadnje vrijeme, sve više sadržavaju, u raznim vidovima, tematiku socijalizma, kako bi se mogla dati kakva-takva relevantna ocjena, ako je to uopće moguće, za socijalističko doba koje je nama, mislim na svoju generaciju, itekako poznato i čije raznolike tragove osjećamo i uspoređujemo s ovim nazovimo ga demokratskim, često nečovječnim kapitalističkim vremenom koje živimo.

Na Sajmu se predstavlja i vojvođanska književnost. Kakvom procjenjujete regionalnu književnu scenu? Postoji li ona danas ili se radi o pojedinim inicijativama, gostovanjima poput Krokodila?

Nisam toliko kompetentna za procjenu regionalne književne scene, prepustimo takve procjene kritičarima i teoretičarima književnosti. No Sajam je od samih začetaka nastoji, i to čini i prije prijateljskog Krokodil festivala, koji je i gostovao i u Puli, pratiti i predstaviti književne dosege šireg okruženja, ne samo bivše države, jer, kao što vjerojatno znate, Istra ima snažne povijesne i kulturne veze s Italijom i Austrijom. Imamo i poseban 'talijanski program' Druga obala/L'altra costa. Sad već davne 1999. stigli su na pulski Sajam prvi pisci iz regije, a ostalo je zapamćeno predstavljanje novije crnogorske književnosti na 12. Sajmu pod naslovom Sinovi i kćeri te Drugi Balkan koji je bio temom 13. Sajma. Sajam ima tradicionalni i redoviti programi Autori iz susjedstva koji je voljen i iznimno praćen od pulske i istarske publike. Ove godine predstavit ćemo, u širem kontekstu, i vojvođansku književnost i kulturu. Uz kultne pisce Lasla Vegela i Slobodana Tišmu te pisce okupljene oko časopisa Severni bunker, u Puli će nastupiti i poznati redatelj Želimir Žilnik te glazbenik i kompozitor Boris Kovač.

Dakle, samo nastavljamo započeta predstavljanja, od prvih sajmova, susjednih kultura, knjiga i književnosti, a to ćemo činiti i ubuduće.

Ove godine imate i konferenciju o trendovima u nakladništvu. Što mislite o elektroničkim knjigama i koja je njihova perspektiva u Hrvatskoj?

Sviđalo se to meni ili ne, elektronička knjiga postala je stvarnost. Ja sam još uvijek dio onih staromodnih knjigoljubaca, onih koji knjigu vole dodirnuti, imati u rukama, u krevetu, na plaži, mirisati kad je tek otisnuta, ali sam svjesna novih tehnologija, njezinih prednosti i nekih pozitivnih strana e-knjiga i e-knjižnica. Međutim, sigurna sam, ma koliko god digitalna knjiga bila popularna, jeftinija i pristupačnija i što ja znam što sve ne, ona neće uspjeti istisnuti klasičnu ukoričenu knjigu, možda je samo malo potisnuti, kao što se i zbiva danas, ali ništa više od toga. Stara, dobra knjiga preozbiljan je kulturni fenomen da bi tek tako nestao.

Bez obzira na sve svoje staromodne stavove, i meni je jako važno da će se na Sajmu održati međunarodna konferenciju Nakladništvo – trendovi i konteksti koja će se baviti e-knjigom. Na konferenciju koju organiziraju Odjeli za informacijske znanosti zadarskog i osječkog Sveučilišta, a vodi je naša poznata urednica i profesorica Nives Tomašević, dolaze odista svjetski eksperti iz ovoga područja.

Devetnaestu godinu zaredom radite Sajam. Kakvom ocjenjujete hrvatsku književnu i izdavačku scenu u tom razdoblju?

Najkraće rečeno, radi se o padu bez kraja! Takav pad ni najpesimističniji među nama sigurno nisu očekivali. U gotovo dvadeset godina svijet se okrenuo na glavu i sada nema ni traga onim vrijednostima koje sam zatekla kad sam počela raditi. Nove se nisu stvorile. Ovo govorim o nakladništvu, literatura je nešto drugo. Svako vrijeme ima svoje autore, a one pisce koji su odista izuzetni ni jedno vrijeme ne može zaustaviti.

Što očekujete od novog programa Fellowship koji uvodite od ove godine?

Ove godine započinjemo nepretenciozno, ali sigurni u potrebu takvog programa. Program Fellowship, koji smo nazvali 'po domaću' Kumpanija od libra ili u slobodnom prijevodu Book Folks. Fellowship je zamišljen kao interkulturalna razmjena na kojem će domaći i strani nakladnici, autori, prevoditelji, organizatori književnih festivala, književni agenti i urednici imati priliku proširiti djelokrug svog rada ostvarujući nove suradnje i poslovna prijateljstva. Ovim stručnim programom pružit će se prilika za promociju hrvatske i regionalne autorske i nakladničke scene u svijetu, a prostor Sajma pretvoriti u plodno tlo na kojem će se dogovarati prijevodi hrvatskih autora, prodavati autorska prava i predstavljati autori koji bi mogli biti zanimljivi inozemnom tržištu i obrnuto. Program podupire Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u okviru Programa potpore prijevodima i nadamo se da će već ove godine neki od hrvatskih autora, baš zahvaljujući Kumpaniji od libra, dobiti prijevod svoje knjige ili poziv na neki značajni svjetski književni festival.