Knjiga 'Što gledaš?' Willa Gompertza, urednika za umjetnost BBC-ja i nekadašnjeg direktora u Tate Gallery, kroz priču o 150 godina moderne umjetnosti objašnjava zašto se nje ne treba bojati, već je samo malo bolje razumjeti, objavljena je na hrvatskom, u izdanju Mozaik knjige.

Kako bi približio umjetnost široj publici, autor donosi zanimljive priče koje stoje iza niza remek-djela, od Monetovih lopoča do van Goghovih suncokreta, od Warholovih limenki juhe do Hirstova morskoga psa u formaldehidu. Pritom postavlja pitanja koja se mnogi ne usude postaviti kako ne bi ispali neuki, što je točno moderna umjetnost, zašto postoji toliko puno 'izama', vrijedi li uopće to išta.

Gompertz kaže da mu nije cilj nadmetati se s mnoštvom knjiga i učenim tomovima o povijesti umjetnosti koje se bave modernim razdobljem, niti bi to mogao, već ponuditi osobnu, anegdotsku i informativnu knjigu koja želi ispričati kronološku priču o modernoj umjetnosti, od impresionizma do danas.

'Htio sam napisati knjigu punu života i činjenica, a ne znanstveni rad. Nema fusnota ni dugačkih popisa literature, a s vremena na vrijeme prepustio sam se mašti i zamišljao, na primjer, prizor u kojemu se impresionisti sastaju u jednom kafiću ili kako Picasso priređuje domjenak, a što se temelji na bilješkama drugih', ustvrdio je u predgovoru knjige.

Nadahnuće za pisanje dobio je nastupajući na edinburškom Fringe Festivalu 2009. godine, nakon što je za Guardian napisao članak o tome kako bi se tehnike stand-up komedije mogle iskoristiti u objašnjavanju moderne umjetnosti na zanimljiv, a ne zbunjujući način. Zato je i upisao tečaj stand-up komedije i u Edinburghu izveo šou 'Double Art History', koji je nasmijao, a usput i naučio gledatelje ponešto o modernoj umjetnosti.

Tako će i u knjizi naučiti svoje čitatelje da, među ostalim, 'sva konceptualna umjetnost nije smeće, da je Picasso kralj (ali Cézanne je možda bolji), da Pollock nije bez veze, da kubizam nema kubuse i da jedan petogodišnjak doista to ne bi znao napraviti.'

Gompertz smatra kako je problem s kojim se nova publika suočava s nekim umjetničkim djelom zapravo problem s kojim se svi suočavaju, pa čak i stručnjaci, trgovci umjetninama, kustosi, a to je razumijevanje.

Kaže da svjesno priznavanje neznanja nema veze s nedostatkom inteligencije ili kulturne osviještenosti. 'Nije stvar u tome da trebamo procijeniti je li neko novo djelo suvremene umjetnosti dobro ili loše, vrijeme će u naše ime odraditi taj posao. Važnije je razumjeti kako se i zašto to djelo uklapa u priču o modernoj umjetnosti', napomenuo je.

'Kao i većina naizgled nejasnih tema, umjetnost je poput igre - samo morate poznavati osnovna pravila da biste počeli shvaćati ono što vas je prije zbunjivalo. A dok se konceptualna umjetnost čini kao nogometno pravilo zaleđa u modernoj umjetnosti - pravilo koje ne shvaćaju baš svi i koje ne mogu objasniti uz kavu - zapravo je iznenađujuće jednostavna', zaključio je.

Svoju knjigu vidi kao način da se savladaju osnove o 150 godina moderne umjetnosti, o razdoblju u kojemu je 'umjetnost pomogla promijeniti svijet i svijet je pomogao promijeniti umjetnost.'

Will Gompertz godinama surađuje s najpoznatijim svjetskim umjetnicima, direktorima muzeja i galerija, piscima, glazbenicima, glumcima i dizajnerima. Njujorški Creativity Magazine uvrstio ga je među pedeset najoriginalnijih mislilaca na svijetu.

Njegova knjiga 'Što gledaš?' prevedena je na četrnaest jezika, a autorica hrvatskog prijevoda je Svetlana Grubić Samaržija.

Drugu knjigu - 'Razmišljaj kao umjetnik' objavio je 2015. godine.