TURIZAM ZA KULTURNJAKE

Monet, Warhol i krivotvoreni novac za turiste

25.11.2010 u 08:00

Bionic
Reading

Velika izložba apstraktnih ekspresionista, noćno razgledavanje djela Claudea Moneta, kasni crteži oca pop arta i vožnja turbulentnim životom Paula Gauguina, samo su dio ponude kojom velike svjetske metropole mame turiste u vrijeme zimskih odmora

Za sve koji zimski odmor planiraju provesti u turističkim obilascima velikih svjetskih gradova izdvajamo neka od kulturnih događanja koja svjetski mediji izdvajaju kao vrhunac ponude.

Claude Monet: Lopoči

Iz šarolike kulturne ponude Pariza, koji tijekom čitave godine, a naročito u zimskim mjesecima tradicionalno privlači mnoge turiste, izdvaja se velika izložba impresionista Claudea Moneta. Izložba donosi čak dvije stotine radova tog velikog umjetnika, posuđenih iz kolekcija vodećih svjetskih muzeja i zbirki privatnih kolekcionara, kroz koje posjetitelji kronološki mogu pratiti Monetov razvoj u 60 godina njegova stvaralaštva. Zbog velikog interesa, pariški Grand Palais, gdje se održava izložba, radit će i noćne smjene, a cijena ulaznice iznosi 13 eura.

Jedan on zanimljivijih događanja u engleskoj prijestolnici svakako je skupocjena izložba 'Venice: Canaletto and His Rivals' koja se održava u londonskoj Nacionalnoj galeriji. Donosi neka od najzanimljivijih djela venecijanskog umjetnika Giovannija Antonia Canala poznatijeg kao Canaletto. Uz djela (Canal Grande; Duždeva palača i Riva degli Schiavoni); čuvenog talijanskog slikara veduta bit će izložene i slike njegovih rivala Luca Carlevarijsa, Michele Marieschija i Francesca Guardija. Prema pisanju kritičara, razlog zbog kojeg je događaj smješten na sam vrh londonske ponude, prilika je za razgledavanje djela koja se ne mogu tako često vidjeti, osobito ne na jednom mjestu te činjenica da sličan događaj nije organiziran od davne 1960. godine.

'Gauguin: Tvorac mita' u galeriji Tate

Oni koji London posjete prije Nove godine imat će prilike razgledati izložbu 'Gauguin: Tvorac mita' u galeriji Tate. Izložba o kojoj su inozemni mediji mnogo pisali posjetiteljima pruža uvid u intrigantan život vodećeg umjetnika postimpresionističkog razdoblja, koji je, osim slikarskim umijećem, pažnju plijenio turbulentnim životom. Dok ga jedni smatraju slikarskom legendom, drugi će reći da je bio tek vrstan prodavač priča, a upravo se potonjom rečenicom bavi londonska izložba.

Radovi nizozemskih majstora, koji su se pokazali kao miljenici domaće publike prilikom izložbi organiziranih prošlih godina, mogu se razgledati u Guggenheimu u Bilbau, gdje se sve do 23. siječnja održava izložba 'Zlatno dobra nizozemskog i flamanskog slikarstva', a donosi više od 130 djela. Slike Vermeera, Rembrandta, Frans Halsa, Rubensa, Brueghalsa i Jana Steena posuđene su iz zbirke muzeja Städel u Frankfurtu te pružaju bogat uvid u stvaralaštvo kao i biografije umjetnika. Potaknuti svjetskom ekonomskom krizom, u Nacionalnom muzeju umjetnosti u Barceloni pripremili su izložbu koja se pokazala kao mamac za turiste, a bavi se poviješću krivotvorenja novca. Primjercima koji datiraju sve od prvih krivotvorina zabilježenih u grčkim emporijima, pa do lažnih eura, izložba razotkriva metode koje se koriste za otkrivanje kako lažnog novca tako i krivotvorenih umjetnina.

Andy Warhol: Elvis

Kunstmuseum u švicarskom Baselu domaćin je atraktivne izložbe slika i crteža, oca pop arta Andyja Warhola. Izloženo je oko 70 njegovih djela koja su nastala u razdoblju između 1961. i 1964. godine, a otvorena je do 23. siječnja.

U Fondaciji Beyeler također u Baselu izložena su djela Gustava Klimta, Egona Schielea i nekoliko ranih radova Oskara Kokoschke, sve do kraja siječnja.

Svi koji posjete New York nikako s popisa destinacija ne bi trebali izostaviti Muzej moderne umjetnosti – MoMA gdje se održava izložba 'Abstract Expressionist New York'.  Izložba slavi dostignuća generacije apstraktnih ekspresionista umjetnika koji su New york smjestili u centar međunarodne umjetnosti prije šezdesetak godina. Okuplja više od 250 djela, slika i instalacija, poznatih umjetnika poput Jacksona Pollocka, Marka Rothka, Barnetta Newmana, Roberta Motherwella, Arshile Gorky, Lee Krasner, Willem de Kooning i Joan Mitchell.