U Sloveniji je danas neradni dan koji će brojni Slovenci iskoristiti za obilazak kulturnih ustanova diljem zemlje i uživati u programu pripremljenom u čast slovenskog stvaralaštva i baštine velikog književnika i ponosa nacije Franca Prešerna. I dok se kod nas lome koplja oko kulture, susjedi u Sloveniji kulturi odaju visoku počast nacionalnim praznikom
'Prešernovom dan, slovenski kulturni praznik' državni je praznik koji se slavi u Sloveniji 8. veljače, na godišnjicu smrti slovenskog pjesnika Franca Prešerna i središnja je proslava slovenske kulture.
Praznik osim cijele Slovenije slavi i slovenska zajednica širom svijeta, a tradicionalno je najsvečanije u Kranju gdje se Prešern preselio 1846. i gdje je i skončao život 8. veljače 1849. godine. Prešernov sajam vratit će posjetitelje raznolikom umjetničkom i obrtničkom ponudom u pjesnikovo doba, a najavljen je i posjet slovenske ministrice kulture Julijane Bizjak Mlakar.
Osim tradicionalnog recitala koji u Ljubljani organizira Udruga dramskih umjetnika Slovenije, ove je godine održan i u Novoj Gorici i Mariboru, uz direktne prijenose na 1. i 3. programu Radio Slovenije te na Radio Mariboru i Radio Kopru.
Praznik je ustanovljen 1945. radi podizanja kulturne svijesti i samopouzdanja slovenskog naroda. Za vrijeme bivše SFRJ državni se praznik obilježavao brojnim kulturnim festivalima i školskim izletima u značajnije kulturne institucije.
Neradnim danom proglašen je 1991., a toj odluci mnogi su se protivili tvrdeći da će to obezvrijediti praznik posvećen kulturnim događanjima. Stoga se kao alternativni praznik naširoko počeo slaviti 3. prosinca, godišnjica pjesnikova rođenja. Oba praznika danas su gotovo jednako popularna bez antagonizma između njih, no samo je Prešernov dan u veljači službeno priznat kao nacionalni praznik. Otkako je postao neradni dan, Slovenci ga još više cijene.
U povodu Prešernova dana dodjeljuju se najviša slovenska priznanja za kulturna postignuća - Prešernove nagrade. Ove je godine veliku Prešernovu nagradu za životno djelo dobio prvi put jedan pisac najpoznatiji po komediografskom opusu, Tone Partljič, s obrazloženjem da je presudno utjecao na slovensku literaturu i teatar u posljednjih 50 godina, a posebno je cijenjen njegov komediografski opus.
Veliku Prešernovu nagradu za životno djelo dobio je i skladatelj Ivo Petrić, vrlo plodan autor s više od 200 kompozicija čiji se opus kreće od komorne, solističke do vokalno-instrumentalne glazbe, u stilskom rasponu od neoklasicizma, preko avangarde do povratka glazbenom tradicionalizmu.
