Izmjenama i dopunama Zakona upravljanje spomeničkom cjelinom Dubrovnika prenosi se na Zavod za obnovu Dubrovnika, pri čemu se mijenjaju osnivački udjeli u Zavodu tako da Republika Hrvatska, umjesto dosadašnjih 60 posto, ima 35 posto, Grad Dubrovnik ima udjel od 55, a ne više 20 posto, dok Dubrovačko-neretvanska županija ima udjel od 10 posto, umjesto dosadašnjih 20 posto.

Gospodarsko korištenje gradskih zidina ovim izmjenama prelazi na Grad Dubrovnik, što znači da će prihod od naplate ulaznica biti dio gradskoga proračuna, pri čemu će se s najmanje 50 posto sredstava financirati rad Zavoda, a ostalo će se koristiti za druge javne potrebe Grada Dubrovnika. Na dobit od prodaje ulaznica neće se plaćati PDV ni porez na dobit, što prema dosadašnjim podacima znači da bi 20 milijuna dobiti išlo izravno gradu.
Ministarstvo kulture odbacilo je prigovore da su izmjene Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika štetne, naglašavajući kako dosadašnje upravljanje dubrovačkim zidinama, za koje je bilo zaduženo Društvo prijatelja dubrovačke starine (DPDS), nije bilo u skladu s važećim zakonskim propisima.

'DPDS, kao privatna udruga, nikad nije nikome polagao račune za prodane ulaznice, a svi izvedeni radovi su se dogovarali i obavljali bez javnih natječaja budući da Društvo ne potpada pod Zakon o javnoj nabavi, a kao privatna udruga nisu podvrgnuti ni nadzoru državne revizije, državnih inspekcija ili bilo kakvom drugom javnom nadzoru', ističu iz Ministarstva kulture.

Ministarstvo također upozorava da je dobit ostvarena od prodaje ulaznica nesrazmjerna u odnosu na radove na samim zidinama i drugim objektima. Više o ciframa pročitajte ovdje

Iz Društva prijatelja dubrovačke starine tvrdnje iz Ministarstva odbacuju kao 'netočne, nekorektne i lažne'.

FINANCIJSKA TRANSPARENTNOST RADA DRUŠTVA

'Društvo je u u zadnjih šest godina (2007-2012) u ukupno obnavljanje, održavanje, rekonstrukciju i očuvanje spomenika kulture u dubrovačkom kraju tj. na području nekadašnje Dubrovačke Republike, uložilo 107,5 milijuna kuna. Od ukupnih prihoda koji su u razdoblju od 2010. do 2012. ostali Društvu (jer 50% prihoda dobiva Grad), a radi se o 58,3 milijuna, Društvo je u ukupnu obnovu spomenika dubrovačkog područja uložilo 44,7 milijuna kuna tj. više od tri četvrtine (76%)', odgovorili su nam iz DPDS-a.

'Društvo svake godine, u skladu s potpisanim Ugovorom, podnosi financijsko izvješće Gradskom vijeću Dubrovnika. Na to izvješće Gradsko vijeće nikada nije imalo niti jednu primjedbu. Pored toga svake godine financijsko izvješće Društvo je također slalo i uredu Državne revizije u Dubrovniku. Društvo je obveznik fiskalizacije i sve prodane ulaznice su u sustavu fiskalne blagajne.

Društvo je 2013. bilo podvrgnuto poreznom nadzoru Ministarstva financija, kada također nisu zabilježene nikakve nepravilnosti.

Grad Dubrovnik tj. gradonačelnik Andro Vlahušić u posljednje je četiri godine, koliko dugo dobiva 50% čistih prihoda od zidina (nakon plaćanja PDV-a), od Društva tj. zidina dobio 58,3 milijuna kuna. Vlahušić tim sredstvima upravlja krajnje netransparentno, daleko od očiju javnosti. Naime, javnosti je u cijelosti nepoznato na što je Vlahušić uopće potrošio 58 milijuna. Za pretpostaviti je da je Vlahušić 58 milijuna kuna utrošio nenamjenski, jer novac od spomeničke baštine nije namijenjen kupovanju socijalnog mira, komunalnim radovima, polaganju mikroasfalta, plaćanju lokalnih medija za propagandu i sličnim aktivnostima', odgovorili su nam iz Društva.

Pročitajte i aktualni komentar povjesničarke umjetnosti Snješke Knežević o trenutačnoj situaciji.

Iz Društva prijatelja dubrovačke starine smatraju da Sabor ne može zakonom proglašavati ugovore ništetnim, jer na taj način preuzima ingerencije pravosuđa, te da Vlada niti Sabor ne mogu raspolagati imovinom jedinica lokalne samouprave tj. Grada Dubrovnika.

Društvo će stoga podnijeti Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona i zahtjev za privremenu mjeru obustave stupanja zakona na snagu.

KOMERCIJALIZACIJA BAŠTINE

'Inicijator zakonskih promjena je gradonačelnik Andro Vlahušić čiji je osnovni politički cilj komercijalizacija i devastacija spomenika te njihova eksploatacija preko svake mjere, o čemu se svatko može osvjedočiti posjetom Dubrovniku u ljetnim mjesecima. Način na koji Vlahušić namjerava upravljati zidinama, jasan je iz sudbine tvrđave Revelin, čije upravljanje je preuzeo pred nekoliko godina. Danas je Revelin sveden na sramotan striptiz bar i noćni klub, a nekada je bio kulturna i glazbena pozornica grada Dubrovnika. Zidinama se sprema sudbina Revelina: kafići, suvenirnice i noćni klubovi. Sav trud i napori te rezultati rada generacija savjesnih i odgovornih Dubrovčana, s dugom tradicijom znanja i iskustva u obnovi baštine, sada se pokušavaju obezvrijediti ovim zakonom. Sa samo jednim ciljem: komercijalizacijom i zadnjeg očuvanog dijela našeg Grada, naših zidina', zaključuju iz Društva prijatelja dubrovačke starine.

'DUBROVAČKE ZIDINE NISU JAVNO DOBRO U PRAVNOM SMISLU'

Članovi DPDS-a ističu da Ministarstvo pokazuje i potpuno nepoznavanje pravnog određenja javnog dobra.

'Spomenici kulture u Hrvatskoj u pravilu nisu pravno određeni kao javno dobro. Dubrovačke zidine NISU javno dobro u pravnom smislu, jer nikada nisu proglašene javnim dobrom. Zakonski je nužno, da bi neki objekt postao javno dobro, da bude proglašen javnim dobrom posebnim aktom nadležnog tijela.

Sasvim je neshvatljivo da Ministarstvo kulture ne zna ništa o načinu funkcioniranja i plaćanja PDV-a u našoj državi. Društvo je obveznik PDV-a, a Grad Dubrovnik trenutačno nije obveznik PDV-a. Ukoliko Grad ne postane obveznik PDV-a tj. ne uđe u sustav PDV-a, neće mu biti omogućeno da po ulaznim računima ostvari pravo na odbitak pretporeza. To će značiti da će Grad cijeli iznos PDV-a za ulazne račune (rashodi) morati uplatiti državi i neće ga moći prebiti PDV-om koji je primio na izlaznim računima tj. na ulaznicama.'