Na tportalu u narednom periodu objavljivat ćemo tekstove povjesničarke umjetnosti, novinarke i prevoditeljice dr. Snješke Knežević koji govore o Židovima i Zagrebu, a ranije su objavljivani u časopisu Ha Kol u rubrici 'Traganja za prošlim' nastali kao proširene priče iz kulturno povijesnog vodiča Židovski Zagreb kojem je Knežević suautorica. Nakon uvodnog teksta, svake nedjelje objavljujemo nastavak
Rubriku Traganja za prošlim potaknuo je glavni i odgovori urednik časopisa Ha Kol, Živko Gruden, neposredno pošto je objavljen i javnosti predstavljen kulturno-povijesni vodič Židovski Zagreb (izd. Predstavnik židovske manjine Grada Zagreba - Židovska općina Zagreb – AGM, Zagreb 2010.) i povjerio je suautorici vodiča, dr. sc. Snješki Knežević. S obzirom na karakter vodiča koji je utemeljen na slici i ne sadrži mnogo teksta, u rubrici su se opširnije predstavljale ličnosti, obitelji i događaji koji se javljaju u vodiču u drukčijoj, vizualnoj formi, ali i drugi kojih u ovom izdanju vodiča nema. Poput vodiča i ova rubrika govori podjednako o Židovima i Zagrebu i predstavlja nerazmrsivu vezu ljudi, zajednice i grada.
Mnoge osobe, mjesta i događaji nisu ušli u pisanu povijest ili se spominju usput i nedovoljno. Možda zato što pripadaju 'maloj' povijesti, nisu reprezentativni za epohalna zbivanja, ali su važni za povijest svakidašnjice i kulture, grada ili zajednica. Odatle toliko izgubljenoga i propuštenoga. No memoriju je oduvijek održavala predaja. Ona se njegovala i prenosila u obiteljima i manjim krugovima, pojedinci su je stavljali na papir, a zanimala je i neke literate i povjesničare kulture.
Uz povijesne izvore i dokumente uvijek je najbujnije vrelo bila ta memorija njegovana u okrilju obitelji ili zajednica. No kad se memorija ne obnavlja i ne prenosi, sjećanje se gasi. Ostaju gole činjenice, slike ljudi kojima ne znamo imena, mjesta koja ne prepoznajemo, a čak i nedaleka povijest ostaje strana, konci se teško spajaju.
Do te smo spoznaje Aleksander Laslo i ja došli u radu na 'Židovskom Zagrebu'.
No kad je riječ o prošlosti Židova, ne samo ovdje u Zagrebu nego i u drugim europskim sredinama, to poprima zastrašujuće razmjere. Nakon reza koji je prouzročio Holokaust, ostali su jaz i praznina. Kasnije su se mnogi uhvatili sjećanja i obnove memorije, dosta je toga zabilježeno i spašeno. Ali još uvijek mnogo toga izmiče, mreže se teško krpaju, mnogo što ostaje nevidljivo, a i sve je manje svjedoka. Tegobni put potrage ostaje često bez izgleda, a slike koje dobivamo nalik su rasutoj slagalici kojoj su se dijelovi pogubili.
U ovoj rubici bit će predstavljeni u prvom redu oni koji se u literaturi malo spominju ili ih čak nema, što ne znači da se neće javljati i oni o kojima se zna više. I ova rubrika, kao i vodič, nema cilj prikazati povijest zagrebačkih Židova, nego postaviti akcente.
Oslanjamo se na gotovo oskudnu literaturu, zahvalni onima koji su imali smisla za detalj i točnost, koji približavaju poput leće. Težište je osobito na pripadnicima prvih generacija kojima se bavio prvi i dosad nenadmašeni historiograf Židovske općine Zagreb, rabin i nadrabin dr. Gavro Schwarz, s izrazitom akribijom i velikim srcem za sve koji stoje u temeljima Općine.
Njihovim potomcima i sadašnjim pripadnicima Općine prvenstveno je namijenjen 'Židovski Zagreb'. No svi mi, koji smo radili na njemu vjerujemo da će to tek dijelom osvojeno polje s obiljem nepoznanica s vremenom privući pažnju istraživača ili literata. I ova rubrika možda će biti poticaj.
Snješka Knežević (1938.), povjesničarka umjetnosti, novinarka, književna prevoditeljica. Studij povijesti umjetnosti, njemačkog jezika i književnosti završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Od 1964. do 1989. bila je zaposlena na Trećem programu Radio Zagreba kao urednica i komentatorica, od 1987. stalna je vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, od 2007. ima status znanstvene savjetnice. Objavila je četiri knjige posvećene urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povjesnim temama Zagreba: Zrinjevac – 1873 - 1973. (1994.), Zagrebačka Zelena potkova (1996.), Zagrebu u središtu (2003.) i Zagreb: grad, memorija art (2011.), stotinjak znanstvenih i stručnih te publicističkih radova, uredila više stručnih knjiga, zbornika i časopisa, izradila tridesetak elaborata i povijesnih ekspertiza na području zaštite kulturnih dobara, prevela s njemačkog niz romana, drama i teorijskih tekstova. Na Trećem programu Hrvatskog radija od 2003. uređuje emisiju 'Baština, mi i svijet'. Za monografiju 'Zagrebačka Zelena potkova' dobila je Nagradu grada Zagreba za 1996. godinu, a za ukupni znanstveno-istraživački rad nagradu 'Neven Šegvić' Udruženja hrvatskih arhitekata za 2002. godinu.
