Večer posvećena Matvejeviću u kazalištu Châtelet u centru Pariza 25. studenog bila je dio ciklusa Europska kulturna sezona, niza manifestacija koje je organizirala Francuska kao zemlja koja predsjedava Europskom unijom. Obraćajući se publici koju su sačinjavali Parižani, no i građani iz zemalja bivše Jugoslavije nastanjeni u Francuskoj, Matvejević je rekao da su pojave i pojmovi o kojima je pisao više od trideset godina doživjeli duboke promjene, a neki čak i nestali. Poslije pada Berlinskog zida nestala je i istočna Europa u onom značenju u kojem je postojala u našoj svijesti, smatra on.

U razgovoru zaDeutsche WelleMatvejević se osvrnuo na situaciju u zemljama nastalima raspadom bivše Jugoslavije. 'Nitko nije mogao zamisliti da će tranzicija biti tako duga i tako teška, da će biti toliko pronevjere, toliko krađe narodnih dobara u tim tranzicijama gdje se kolektivna imovina pretvarala u privatnu. Najveći patrioti, oni koji su najviše patriotizma tobože pokazivali, oni su i najviše opljačkali domovinu', rekao je poznati publicist. On smatra da Europa, umjesto demokracije, stvara na mnogim prostorima nešto što zove demokratura, hibrid demokracije i diktature. Autor 'Mediteranskog brevijara' posvetio je veliku pažnju i ideji Mediteranske unije koja je po njemu također ugrožena svjetskom gospodarskom krizom. Iako je 'Mediteranski brevijar' preveden na 21 jezik, autor tu činjenicu komentira s određenom gorčinom, zaključujući da to malo tko uopće zna. 'Da sam ja od onih koji mašu barjakom, onda bi se divili: evo kako je jedan dobar nacionalist preveden na 21 jezik', zaključio je Matvejević.