Nedavno objavljena anketa o popularnosti stranaka i političara u Hrvatskoj pokazala je da je među najnepopularnijima vođa opozicije Tomislav Karamarko, kao i da se HDZ i SDP trenutačno natječu u tome koja će stranka izgubiti više podrške u biračkom tijelu.

Snovi o velikoj koaliciji između ove dvije stranke, kojom bi se navodno spasila posrnula državna ekonomija, sada se ispostavljaju kao nemoguća misija jer po najnovijim anketama SDP i HDZ nisu sposobni zajedno osvojiti dovoljno glasova za uspostavljanje stabilne saborske većine. Dapače, oko 60 posto ispitanih ne bi glasalo ni za koga, što se itekako ispostavlja kao 'deficit demokracije'; ako skoro dvije trećine građana ne nalazi u postojećim političkim strankama dovoljno toga za minimalnu identifikaciju, onda to baš i nije uspješna predstavnička demokracija.

Stoga je tema 'Deficiti demokracije', koja je bila tema rasprave na Tribini Trećeg programa Hrvatskog radija, više nego aktualna: riječ je zapravo o nečemu što upravo proživljavamo.

Moderator Bojan Munjin ovoga je puta okupio raznorodne, ali vrlo zanimljive goste, koji su ponudili različite perspektive na problematiku: politolog Tonči Kursar, filozof i profesor emeritus FPZ-a Davor Rogina, asistent na Odsjeku za filozofiju FFZG Mislav Žitko, teolog i savjetnik predsjednika Ive Josipovića Stjepo Bartulica te mlada aktivistkinja Emina Bužinkić.

Govorilo se u apatiji u demokraciji, utjecaju financijskog sustava na demokratski razvoj, što je odgovorna politika te kakva je uloga građana u održavanju demokracije zdravom.

Emina Bužinkić je podsjetila na primjer Varšavske, oko koje se veliki broj građana angažirao, ali su lokalne vlasti ostale gluhe na zahtjeve Zagrepčana, što u konačnici rezultira i razočaranjem u politiku. 'Lokalna politika se u tom slučaju oglušila na želje građana', konstatirala je Bužinkić te napomenula da se građane nedovoljno konzultira oko toga na što treba utrošiti budžetski novac.

'Mnogi mladi nemaju povjerenja u politički sustav i političke stranke, ali se angažiraju na drugi način i pokušavaju stvari direktno promijeniti. Možemo to nazivati i građanskim neposluhom ako želimo, ali riječ je o politički osviještenim mladim ljudima. Nažalost, to ne znači da većina mladih nije apatična i nezainteresirana za politiku', upozorila je Emina Bužinkić.

Teolog Bartulica je napomenuo da se u Hrvatskoj proteklih dvadeset godina većinom bavimo reformom institucija, a nedovoljno reformom društva te da je potrebno otvorenije govoriti o mnogim ignoriranim pitanjima. 'Puno je lakše ispuniti uvjete za ulazak u EU nego nakon totalitarnog iskustva komunizma izgraditi društvo u kojem ljudi slobodno izražavaju svoje stavove', konstatirao je Stjepo Bartulica.

Profesor Rogina je naglasio da se u Hrvatskoj nedovoljno razumije globalna ekonomija, dajući i konkretan primjer: 'Kad slušate na televiziji naše ekonomske eksperte, ne vidi se uopće da je svijet ušao u novu industrijsku revoluciju novih tehnologija, na koju smo mi posebno nepripremljeni. Inovativna proizvodnja, a ne proizvodnja stereotipa, ono je što zemlje drži na površini, a i Hrvatska je sposobna za to.'
Također se u donekle razbuđenoj, ali uvijek zanimljivoj raspravi govorilo oko budućnosti Europske unije, analiziralo fenomen Beppa Grilla (koji 'ide protiv institucija liberalne demokracije', kako je zaključio Mislav Žitko) i razne druge teme.

Na kraju se došlo do pojma 'postdemokracije', u kojoj možda već i živimo, samo to nismo još u stanju prepoznati i jasno definirati.