Osim toga, novi zakon donijet će Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu status središnje nacionalne kazališne kuće, omogućit će umirovljenje umjetnika koji imaju beneficirani staž, ali i definirati mogućnosti daljnjeg rada, odnosno prekvalifikacije, istaknula je u razgovoru za Hinu ministrica Obuljen Koržinek, osvrnuvši se i na aktualne događaje u HNK Split.

Zašto se išlo u izradu potpuno novog Zakona o kazalištima, a ne u izmjene i dopune postojećeg?

Sadašnji Zakon datira iz 2006. godine i nakon petnaest godina bilo je potrebno unaprijediti zakonodavni okvir. Opseg izmjena je toliki da smo se odlučili na pripremu novog zakona, a ne samo na izmjene i dopune aktualnog zakona.

Njegovo donošenje dio je cjelovite reforme zakonodavstva u kulturi na kojem sustavno radimo zadnjih šest godina - nakon usvajanja novih zakona o arhivima, knjižnicama i muzejima, prije pandemije počeli smo raditi na zakonima o financiranju i kulturnim vijećima koji će sljedeći tjedan biti upućen u Sabor u prvo čitanje te na novom Zakonu o kazalištima.

Na žalost, pandemija je u velikoj mjeri izmijenila naše planove. Iako je nacrt teksta na kojem je radila uža Radna skupina bio u velikoj mjeri gotov prije njezina početka, procijenila sam da u razdoblju takve krize nije primjereno ni poželjno bilo što strukturno mijenjati u sustavu.

Zbog toga su sve reforme tijekom protekle dvije godine bile stavljene na čekanje, a posvetili smo se hitnim i ad hoc mjerama pomoći kulturom sektoru.

Uz imenovane članove Radne skupine, konzultirali smo i ključne strukovne udruge, intendante nacionalnih kazališta, a u ovoj posljednjoj fazi prije upućivanja Zakona na javno savjetovanje uključili smo i predstavnike sindikata. Očekujem u javnoj raspravi uključivanje puno šireg kruga dionika.

Koje su glavne promjene u odnosu na postojeći zakon? Na koji način će se urediti upravljanje kazalištima i hoće li se mijenjati način financiranja?

Novi zakon donijet će izmjene u uređenju obavljanja kazališne djelatnosti, organizaciji kazališta, ustrojstvu i upravljanju kazalištima, financiranju javnih kazališta te statusu kazališnih umjetnika kao najvažnijim pitanjima.

Omogućit će se obavljanje kazališne djelatnosti svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Naime, prema vrijedećem Zakonu o kazalištima privatno kazalište i privatna kazališna družina mogu se osnivati kao ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije. Novim zakonom moći će se osnovati kao ustanova, trgovačko društvo, umjetnička organizacija ili kao bilo koja druga pravna osoba uz uvjet da osigura rad profesionalnih umjetnika.

Zakon će jasnije razgraničiti ovlasti intendanta, odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća. Preciznije će se urediti način imenovanja i razrješenja intendanta nacionalnih kazališta, odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine. Utvrdit će se kriteriji za članstvo u kazališnom vijeću na tragu rješenja iz zakona o arhivima, muzejima ili knjižnicama.

Uređuje se status Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu kao središnjeg nacionalnog kazališta. Pravilnik koji će urediti financiranje nacionalnih kazališta preciznije će definirati ulogu središnjeg nacionalnog kazališta u smislu umrežavanja, poticanja razmjena, koprodukcija, ali i gostovanja u zemlji i inozemstvu.

Uređuje se i način financiranja javnih kazališta i javnih kazališnih družina te se uvodi model da ministarstvo nadležno za kulturu financira program nacionalnih kazališta vezan za mandatno razdoblje intendanta nacionalnog kazališta, a iznos sredstava za svaku godinu utvrđivat će se ugovorom između osnivača, ministarstva nadležnog za kulturu i nacionalnog kazališta.

Što se mijenja u statusu kazališnih umjetnika? Dosad je često bilo pritužbi da se u nacionalnim kazalištima za mnoge projekte angažiraju vanjski suradnici, dok stalno zaposleni pritom ostaju bez angažmana u matičnom kazalištu. Predviđa li novi zakon rješenje za te slučajeve?

Važan dio zakona odnosi se na načine zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika na određeno ili neodređeno vrijeme, kao i osiguravanje njihovog rada na temelju ugovora o djelu i autorskog ugovora radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika u statusu samostalnih umjetnika.

Poseban iskorak odnosi se na definiranje statusnih pitanja i mogućnosti daljnjeg rada, prekvalifikacije ili umirovljenja kazališnih umjetnika koji su izgubili profesionalnu sposobnost za rad te ne mogu više umjetnički djelovati i doprinositi. Oko ovih pitanja konzultirali smo se u više navrata s predstavnicima strukovnih udruga i mislim da predlažemo rješenja koja će značajno unaprijediti položaj kazališnih umjetnika.

Pitanje baletnih umjetnika često se postavlja kao posebno osjetljivo. Kako će se novim zakonom riješiti njihov status?

Stanje koje sada imamo nije održivo jer je prevelik broj umjetnika koji više ne mogu umjetnički djelovati, a koji nemaju mogućnost odlaska u mirovinu. Novim se zakonom predviđa umirovljenje onih umjetnika koji imaju pravo na beneficirani radni staž, ali posebno ističem i institut prekvalifikacije – dakle, razdoblje od četiri godine u kojem će umjetnik imati pravo na plaću, a moći će se obrazovati za neku novu profesiju ili upisati akademiju za pedagoga ili koreografa. Očekujem da će veći broj starijih umjetnika odabrati opciju mirovine, ali će oni koji danas ulaze na tržište rada moći iskoristiti priliku da u završnoj fazi svoje plesačke karijere odaberu neko drugo umjetničko ili stručno zanimanje.

Hoće li biti izmjena u statusu nacionalnih kazališta, s obzirom na to da je bilo komentara da Hrvatska ima prevelik broj nacionalnih kazališta?

Hrvatska baštini tradiciju kazališnog života u brojnim hrvatskim gradovima. Sjetimo se samo koliko smo ponosni na naše Hvarsko kazalište kao jedno od prvih komunalnih kazališta u Europi. Danas u Hrvatskoj djeluju četiri nacionalna kazališta koja imaju dva, odnosno tri ansambla (dramu, operu i balet) i Varaždinsko kazalište, koje ima nacionalni status i njeguje posebno kajkavsku baštinu i tradiciju. HNK Ivan pl. Zajc k tomu još ima i Talijansku dramu kao četvrti ansambl.

Smatram da se u sljedećem razdoblju trebamo posvetiti boljem povezivanju nacionalnih kazališta i većem brojem razmjena i koprodukcija. Na tom su tragu i rješenja u novom zakonu, a u našem mandatu potpisan je i sporazum nacionalnih kazališta te je, na inicijativu intendanta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Marina Blaževića, predložen i novi okvir za suradnju nazvan Konzorcij nacionalnih kazališta.

Jesu li ostala neka otvorena pitanja?

Javna rasprava služi tomu da svi dionici iznesu svoje stavove. Nedavno smo završili javnu raspravu za Zakon o kulturnim vijećima i financiranju kulture nakon koje smo najveći dio prijedloga usvojili. Tako će biti i sa Zakonom o kazalištima. Sve dobre prijedloge koji će pridonijeti poticanju razvoja kazališne djelatnosti i boljem upravljanju kazalištima sigurno ćemo prihvatiti.

Povod ovom razgovoru bio je Zakon o kazalištu, pa kako u tom kontekstu komentirate aktualne događaje u HNK Split?

U kulturi kao i svim drugim područjima relevantni su rezultati, stoga mogu samo komentirati da je intendant Srećko Šestan uspješno programski i poslovno vodio kazalište prije krize, a tijekom pandemije je uspio održati mnoge programe, pogotovo Splitskog ljeta.

Koliko sam upućena, aneksom ugovora omogućio je sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme nakon prestanka mandata Jure Bučevića - dirigenta i ravnatelja Opere HNK Split s čijim je radom bio zadovoljan i ansambl i publika. Supotpisom bivšeg gradonačelnika na taj aneks suglasnost je dao osnivač, Grad Split. U medijskim napisima oko ove situacije vidim samo političke komentare, bez da se objektivno vrednuje rad kazališnih djelatnika, bez obzira na to kojoj političkoj opciji oni pripadali, što me kao ministricu kulture i medija posebno žalosti.