Međunarodna radionica o nakladništvu danas, na kojoj njemački stručnjaci iz područja izdavaštva i knjižarstva kolegama iz Hrvatske i zemalja regije predstavljaju modele i trendove održava se u Goethe Institutu
Što više nakladnika i ljudi koji se bave književnošću i promicanjem knjige tim bolje za književnost, a kada se na jednom mjestu okupe kulturni djelatnici, političari koji se bave kulturom i kulturni menadžment, jasno je da se radi o jednom jako važnom skupu, poruka je jučerašnjeg svečanog prijama u Staroj gradskoj vijećnici na zagrebačkom Gornjem gradu kojim je priveden kraju prvi dan trodnevnog međunarodnog skupa o nakladništvu 'Nakladništvo danas'.
Skup, koji je okupio nakladničku elitu ne samo iz Hrvatske i regije, već je po prvi puta na jednome mjestu okupio predstavnike svih sajmova knjiga iz regije, održava se od 30. siječnja do 1. veljače a cilj mu je 'donijeti optimizam, podržati proaktivno djelovanje i donijeti nove ideje'.
Uz direktoricu Sa(n)jma knjiga u Istri Magdalenu Vodopiju te Mirjanu Lukić iz Beogradskog sajma knjiga i predstavnike zagrebačkog međunarodnog sajma knjiga Interliber, skupu prisustvuju i direktor međunarodnog odjela Frankfurtskog sajma knjiga Tobias Voss, direktor Leipziškog sajma knjiga Oliver Zille, te predstavnici Njemačke udruge nakladnika i knjižara i nakladničke scene iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Kosova, Makedonije, BiH, Austrije i Švicarske.
'Činjenica da je ovaj skup okupio ne samo predstavnike hrvatskih i regionalnih već i dvaju najvećih europskih sajmova knjiga - frankfurtskog i lajpciškog, govori na kojoj se razini ozbiljno razmišlja o statusu knjige', kazao je u pozdravnom govoru predsjedavajući Odbora za kulturu Skupštine Grada Zagreba Zvonko Maković. Ovaj skup pokazuje kojom se širinom 'zahvaća knjiga' i osjećaj potrebe za knjigom, kazao je.
Okupljenima se u ime zagrebačke gradske uprave i zagrebačkog gradonačelnika obratila Jelena Pavičić-Vukičević koja je kazala kako se nada se da će ovaj skup, nakon što se proteklih godina nije na najkvalitetniji način skrbilo ni o hrvatskoj knjizi ni o prijevodnim djelima, donijeti rješenja koja će uskoro biti unesena i u izmjene i dopune naših zakona. 'Takve novele, vjerujemo, omogućit će bolji rad nakladnika i veću dostupnost hrvatske knjige ukupnoj hrvatskoj publici', kazala je Pavičić-Vukičević, te poručila kako 'knjigu nikada neće zamijeniti niti jedan drugi medij'.
Trodnevni skup kojemu je podnaslov 'Perspektive, teškoće, zakonski okviri, potpore, tržišna situacija i strategije u Europi, Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi' održava se u organizaciji udruge Knjižni blok, europske mreže za promicanje književnosti i knjiga Traduki, Goethe-instituta Hrvatska, Frankfurtskog sajma knjiga, Leipziškog sajma knjiga i Udruge Kurs.
Šestero predavača iz Njemačke, Austrije i Švicarske, stručnjaci iz područja nakladništva i knjižarstva, svojim su kolegama u Hrvatskoj i zemljama regije došli prenijeti iskustva i pozitivne prakse sa svojih tržišta knjiga. Kroz predavanja i rasprave na teme poput marketinga za nakladnike, rada zajednica nakladnika i knjižara, pravnih temelja u nakladništvu, fiksne cijene knjige, PDV-a na knjigu, sajmova knjiga, te organizaciji distribucije i prodaje knjiga u Njemačkoj, koja se odlikuje tržištem izvrsno organizirane distribucije i organizacije, pokušat će im pomoći u prevladavanju brojnih teškoća s kojima se svakodnevno suočavaju u svom radu. Kvartet predstavnika hrvatskih, slovenskih, srbijanskih i bosanskohercegovačkih nakladnika raspravljat će pak o teškoćama u organizaciji transnacionalne distribucije i prodaje knjiga u zemljama jugoistočne Europe i mogućnostima suradnje.
U ime ministrice kulture Andree Zlatar dobrodošlicu inozemnim gostima poželio je njezin pomoćnik Vladimir Stojsavljević koji je kazao kako se nada da će za vrijeme svojeg boravka u Zagrebu imati prilike vidjeti kako se radi o gradu koji 'zna što je riječ'.
Prisutnima se obratio i njemački veleposlanik u RH Bernd Fischer koji je izrazio zadovoljstvo sudjelovanjem njemačkih nakladnika u ovome skupu koji, kako je kazao, predstavlja dio dijaloga između Hrvatske i susjednih zemalja za koji se ustrajno zalaže hrvatski predsjednik Ivo Josipović.