Pored Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, kojoj su kultura i umjetnost tek dio područja koje mora pokriti, nezavisni kulturnjaci u Hrvatskoj nemaju previše izvora financiranja, jer osim programa za financiranje javnih potreba u kulturi na lokalnim ili na državnoj razini i nekih sitnih donatorskih natječaja, nije postojala zaklada koja bi bila namijenjena isključivo njima.

Zato je Vijeće za nove medije pri Ministarstvu kulture 2010. iniciralo osnivanje Zaklade Kultura nova, koja bi raspolagala lutrijskim sredstvima, ali i imala mogućnost samostalnog punjenja vlastitog proračuna.

Donošenjem posebnog zakona, ona je i osnovana u srpnju 2012. nakon čega je imenovan i Upravni odbor koji čine Emina Višnić, Agata Juniku, Vid Mesarić, Ivica Petrinić i Marin Lukanović. U travnju ove godine oni su, nakon provedenog natječaja, za upraviteljicu Zaklade izabrali Deu Vidović, iskusnu novinarku, urednicu i producenticu kulturno-umjetničkih projekata.

Njezin prvi vidljiviji potez najava je raspisivanja prvih javnih natječaja za potporu Zaklade i poziv na iskaz interesa u sklopu Pilot programa kojim će ova institucija i započeti rada na osnaživanju i poticanju civilnih organizacija u Hrvatskoj koje se bave suvremenom umjetnošću i kulturom. Natječaji će biti i službeno raspisani u rujnu ove godine, za programe koji počinju u 2013. godini.

Za taj prvi korak predviđena su sredstva od 2.000.000 kuna, koja će biti dodijeljena u tri natječaja: za razvoj pojedinih djelatnosti organizacija, za razvoj novih umjetničkih i projektnih ideja i za razvoj novih suradničkih platformi.

Zaklada Kultura nova također namjerava poticati i dugoročnu suradnju i umrežavanje između organizacija civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, ali i njihovo povezivanje s organizacijama koje djeluju na drugim područjima, kao i suradnju s javnim institucijama. Zato treći natječaj u sklopu ovog poziva najavljuje prikupljanje iskaza interesa za razvoj takvih suradničkih platformi, bilo da se bave produkcijom programa ili tek redefiniranjem lokalnih kulturnih politika.

Ovo posljednje ujedno je i veliki korak u financiranju nezavisne kulture u Hrvatskoj, jer tek s institucijama tipa Zaklade Kultura nova moći će se barem donekle popraviti neravnopravni odnos u financiranju ovdašnjih kultura.

Naime, dok je u Europi prosječna omjer javnih sredstava namijenjenih institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj kulturi 60:40 posto, ovdje je on, pogotovo nakon neravnopravnih rezova u posljednjih nekoliko godina, svedena na 93:7.

Takvoj, po nezavisnu kulturu neodrživom i nedopustivom odnosu, projekt Zaklade Kultura nova tek će donekle pomoći, s obzirom na to da ona i nije osnovana kako bi 'gasila požare' i ispravljala propuste lokalnih Ureda za kulturu ili Ministarstava kulture, nego i kako bi drukčijim sustavom raspodjele javnog novca za nezavisnu kulturu pokazala koja je njezina prava vrijednost te koliko održivi i, na koncu, isplativi, mogu biti modeli financiranja kulture drukčiji od postojećih.

Hoće li joj to i uspjeti, neće se moći saznati tako brzo, ali bi dijelu domaće nezavisne kulture već 2013. trebalo biti barem malo – lakše.