Posljednja ovosezonska operna premijera u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Zagreb bit će u subotu 16. travnja opera 'Agrippina' Georga Friedricha Händela, ovogodišnji zajednički projekt Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti (ADU), Akademije likovnih umjetnosti (ALU), Tekstilno-tehnološkog fakulteta i zagrebačkoga HNK-a.
Kako se ističe u najavi, 'opera seria' u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza Grimanija, praizvedena u Veneciji 1709. uz izvanredan uspjeh, najnovija je produkcija suradnje HNK-a i četiriju sastavnica zagrebačkoga Sveučilišta, u sklopu koje već sedmu godinu zaredom više od 250 zagrebačkih studenata na pozornici središnjeg nacionalnog teatra predstavlja svoje umjetničko stvaralaštvo.
Prethodnih godina, ta je suradnja rezultirala uspješnim izvedbama kanonskih glazbeno-scenskih djela, 'Ljubavnoga napitka' Gaetana Donizettija, 'Čarobne frule' Wolfganga Amadeusa Mozarta, 'Carmen' Georgesa Bizeta, 'Ivana Groznoga' Sergeja Prokofjeva, 'Slavuja' Igora Stravinskoga, 'Orfeja i Euridike' Christopha Willibalda Glucka, te praizvedbom fantastične opere 'Madame Buffault' Borisa Papandopula, za koju je redateljica Dora Ruždjak osvojila Nagradu hrvatskoga glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u 2015.
Ruždjak potpisuje režiju i najnovije produkcije te suradnje, a premijerom 'Agrippine' dirigirat će maestro Tomislav Fačini. Scenograf je Zlatko Kauzlarić-Atač, kostimografi studenti TTF-a pod mentorskim vodstvom Barbare Bourek, a oblikovatelj svjetla Marko Mijatović (ADU) pod mentorskim vodstvom Borisa Popovića. Producenti opere su Maja Veža, Marin Leo Janković i Danijel Popović.
Opernu priču o Agrippini, Neronovoj majci, koja spletkama s trona pokušava skinuti svojega muža, rimskog cara Klaudija, i postaviti sina za cara, moderni kritičari smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije koja ju čini jednom od njegovih najpopularnijih opera, dok se Grimanijev libreto smatra antiherojskom satiričnom komedijom punom političkih aluzija.
Unatoč javnome priznanju i entuzijazmu publike - opera je nakon praizvedbe imala za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba, te je dobila odlične kritike - Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća, 'Agrippina' je pomalo zaboravljena.
U 20. stoljeću započela je obnova Händelova repertoara, čime se njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice, a postavljanje 'Agrippine' u Zagrebu novo je predstavljanje hrvatskoj publici djela istaknutog njemačko-britanskog baroknog skladatelja.
