Treće izdanje Arterie donosi presjek aktualnih dokumentarnih, igranih i eksperimentalnih filmova o nekim od najvećih umjetničkih imena današnjice, među njima i filmske posvete ikoni 60-ih i bivšoj članici Velvet Undergrounda Nico, konceptualnom umjetniku i aktivistu Josephu Beuysu, najvećim poslijeratnim pjesnicima Ingeborg Bachmann i Paulu Celanu, skandinavskom majstoru istančane psihološke drame Ingmaru Bergmanu, te svjetski poznatom slikaru uličnih murala Banksyju. Filmovi će biti popraćeni predavanjima, razgovorima i predstavljanjima knjiga koji će pojedine karizmatične umjetničke figure upotrijebiti kao paradigmu i uvertiru u promišljanje nekih od ključnih problema suvremene umjetnosti, stoji u najavi.

Arteriu 8. prosinca u 19 sati otvara projekcija filma 'Bergman - jedna godina, jedan život' (2018.) koji je trenutačno u konkurenciji za najbolji europski dokumentarac na predstojećim Europskim filmskim nagradama. U obilježavanju stote godišnjice rođenja velikog autora, švedska redateljica Jane Magnusson uzima iznimno plodnu 1957. godinu kao polaznu točku za istraživanje Bergmana kao čovjeka, u svoj kompleksnosti njegove ličnosti. Nakon projekcije filmska kritičarka Višnja Vukašinović o Bergmanovu svijetu razgovarat će s filmologom i filozofom Marijanom Krivakom te profesoricom skandinavske književnosti i filma Janicom Tomić.

Dan kasnije, 9. prosinca, prikazat će se dvije glazbene biografske drame – 'Amadeus' (1984.) nedavno preminuloga Miloša Formana ovjenčan s čak osam Oscara, o rivalstvu skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. i 'Nico, 1988'. (2017.) redateljice Susanne Nicchiarelli koja je za svoj film ceste o ikoni 1960-ih, Christi Päffgen Nico dobila nagradu Horizonti na venecijanskoj Mostri. Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju filmski kritičar Željko Luketić, glazbeni kritičar Juraj Šiftar, publicist i dizajner Dejan Kršić te filmologinja Tanja Vrvilo.

Treći dan Arterie, 10. prosinca, u znaku je street arta. Prikazuje se provokativni dokumentarac 'Čovjek koji je ukrao Banksyja' (2018.) Marca Proserpija o kapitalizaciji ulične umjetnosti te kaleidoskopski dokumentarac 'Mur murs' (1981.) francuske kinematografske veteranke Agnès Varda. U njemu autorica snima ulične murale po osunčanim ulicama siromašnih predjela L. A. -a, a film je ujedno i studija šarolikih urbanih migrantskih zajednica na prijelazu 70-ih u 80-e te esencijalni vodič kroz kalifornijsku uličnu umjetnost. Nakon projekcije kustosica i autorica fotomonografije 'Street/Art/Zagreb' Anja Planinčić razgovarat će s Loncem i drugim predstavnicima domaće street art scene. Zatim slijedi projekcija filma 'Čovjek koji je ukrao Banksyja' koji prati genezu i sudbinu Banksyjevih crteža u Gazi, te otkriva tajne tržišta umjetninama ukradenih zidova diljem svijeta. Predstavlja i bodibildera i lokalnog vozača taksija Walida Zvijer koji je osmislio pravi poduzetnički plan – uzeti cijeli zid s crtežom i prodati ga onome tko ponudi najviše novaca.

Tjedan filmova o umjetnicima 11. prosinca nastavlja se filmskom poemom 'Odsanjani' (2016.) austrijske filmašice Ruth Beckermann koja je bazirana na dramatičnoj epistolarnoj razmjeni između Ingeborg Bachmann i Paula Celana. Dvoje mladih glumaca - poznata pjevačica Anja Plaschg i Laurence Rupp, član Bečkog nacionalnog teatra - interpretiraju ljubavnu korespondenciju u tonskom studiju Bečkog radijskog centra. Veza između Bachmann i Celana postupno se uvlači u njihovu stvarnost. Film je imao svjetsku premijeru na Berlinaleu i osvojio je Grand Prix na inovativnom filmskom festivalu Diagonale u Grazu, te posebno priznanje na prestižnom dokumentarnom festivalu Cinéma du Réel. Nakon projekcije književna teoretičarka Marija Ott Franolić razgovarat će s profesorom germanistike Svjetlanom Lackom Vidulićem koji se posebno zanima za kulturnu povijest ljubavi.

Isti dan Arteria će se prisjetiti još jednog pjesničkog para – Arthura Rimbauda i Paula Verlainea u rijetko prikazivanom diplomskom filmu kultnog američkog nezavisnog filmaša Todda Haynesa, 'Ubojice: Film o Rimbaudu' (1985.). Autor i sam glumi u ovoj (re)imaginaciji burnog ljubavnog odnosa između dvojice francuskih simbolista koji je kulminirao dvogodišnjom zatvorskom kaznom za Verlainea kada je 1873. pokušao upucati deset godina mlađeg Rimbauda. U istom bloku publika će moći vidjeti eksperimentalni kratki film 'Samoglasnici' (1975.) Nikole Đurićao inspiriran istoimenim Rimbaudovim sonetom.

Posljednjeg dana, 12. prosinca, Arteria donosi hvaljeni dokumentarac 'Beuys' (2017.) u režiji Andresa Veiela o revolucionarnom njemačkom umjetniku Josephu Beuysu. Prije projekcije predavanje će održati jedan od pionira hrvatske konceptualne umjetnosti Vladimir Gudac u kojem će problematizirati nasljeđe Beuysova umjetnička djelovanja i njegovog poznatog, no često neshvaćenog gesla 'Svaki je čovjek umjetnik'.