Serija autorskih alternativnih postera jugoslavenskih filmova 'Diskretni šarm Jugoslavije' nastala je kao reakcija na nastupajuće trendove dokidanja zajedničke kulture sjećanja post-jugoslavenskih društava, politike povijesnog revizionizma te procesima autocenzure vlastitih intimnih povijesti u kontekstu novouspostavljenih država i novih društvenih odnosa, kaže autor izložbe Boris Stapić koji je odabrao filmove iz peroda svog dječaštva, koji su na njega ostavili snažan dojam.

'Generacije stasale u novonastalim društvenim zajednicama koje se distanciraju od bogate zajedničke kulturne baštine ostaju zakinute za proizvode autentične i samosvojne umjetnosti i pop kulture, koja raspeta u okolnostima između neoliberalne ekonomije i tržišne logike i reuspostavljanja predmodernističkih nacionalnih kulturnih obrazaca kao kanona više nije (ili je to sve manje kako vrijeme odmiče) u stanju danas i ovdje proizvesti kvalitetna dostignuća na polju sistemskih kolektivnih umjetničkih praksi', upozorava Stapić.

Kinematografija socijalističke Jugoslavije počesto se, dodaje, promatra u ključu ideološko-propagandne zadaće kroz žanr 'partizanskog' filma iako je svojom kvalitetom i kvantitetom filmskih projekata ravnopravno pratila sve aktualne trendove svjetske kinematografije, a počesto u primjeru samosvojnih autorskih ličnosti poput Makavejeva, Žilnika itd. bila i korak ispred zemalja s bogatijom kulturnom tradicijom.

Filmovi poput 'Gostiju iz galaksije' Dušana Vukotića iz 1981., SF koprodukcije Jadran filma, Zagreb filma i čehoslovačkog Studia Barrandov nastale na trendovskom valu SF filmova tek koju godinu iza 'Star Wars: A New Hope' ili 'Davitelj protiv davitelja' Slobodana Šijana iz 1984., hibridne horror komedije pod utjecajem talijanske 'giallo' estetike, pokazuju nešto opušteniju stranu tržišnog socijalizma, navodi autor izložbe.

Artefakti socijalističkog perioda, ističe Stapić, ostavljeni su na reinterpretaciju i iščitavanje povjesničarima umjetnosti, sociolozima, antropolozima i teoretičarima sa 'Zapada', a u duhu neokolonijalnih praksi, eksproprijacije i komodifikacije identiteta. Istovremeno, na terenu se potiru tekovine istog, u svrhu reispisivanja i reprogramiranja nacionalnih identiteta.

'Emancipatorske, progresivne i slobodarske ideje prethodnog perioda, vidljive u svim aspektima društva: arhitekturi, filmu, književnosti, živoj i autentičnoj umjetničkoj produkciji, danas su uglavnom prepuštene nebrizi i propadanju', upozorava Boris Stapić koji u svom životopisu kaže da se prvi put pojavio 1977. u Sarajevu, bivšoj SFRJ, sadašnjoj BiH.

Tijekom adolescentskih godina, čitajući knjige i stripove, odlučio se za poziv grafičkog dizajnera i ilustratora. Školovao se u Zagrebu i Sarajevu, na ŠPUD-u i ALU. Radio je poslove grafičkog dizajnera, storyboard, UI i koncept artista za brojne agencije, produkcijske i izdavačke kuće (McCann Erickson Sarajevo, BH Pošta, Fabrika Sarajevo, TripleClaim Game Collective, Buybook). Njegova izložba u Galeriji Laval Nugent otvara se u 19 sati.