I ove godine u sklopu 13. ZagrebDoxa, koji se održava od 26. veljače do 5. ožujka u kinu Kaptol Boutique Cinema, službeni program Majstori doxa donosi nova ostvarenja nekih od najznačajnijih dokumentarista današnjice
Bit će prikazan dokuhoror američkog hitmejkera Morgana Spurlocka, film austrijskog provokatora Ulricha Seidla o safari-turizmu u Africi, intimna priča o revoluciji u Ukrajini u režiji ruskog redatelja Vitalija Manskog, autobiografski film danskog dokumentarista Jona Bang Carlsena, novi film litavskog dokumajstora Audriusa Stonysa sniman na glečeru Tujuksu na 3.500 metara nadmorske visine i slovensko-hrvatski film 'Svaka dobra priča je ljubavna priča' u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina
Dokuhoror 'Štakori' ('Rats') najnoviji je film američkog redatelja i producenta nominiranog za Oscara Morgana Spurlocka ('Superveliki ja', 'Gdje je, do vraga, Osama Bin Laden', 'Najveći film ikad prodan'). Inspiriran istoimenim bestselerom 'New York Timesa', film 'Štakori' zadire duboko ispod gradskih površina kako bi istražio život tih zloglasnih glodavaca fokusirajući se prije svega na najezde u svjetskim velegradovima i načine na koje ih ljudi istrebljuju, od noćnih patrola u Indiji do terijera koji se koriste u lovu na štakore na engleskom selu. Uz filmske postupke posuđene iz filmova strave, Morgan vodi gledatelje u štakorska gnijezda diljem svijeta na način kako to još nikad nije zabilježeno na filmu.
Jeziv pogled na ljude nudi pak novi film austrijskog redatelja Ulricha Seidla, 'Safari', film o odmoru čija je šira tema ubijanje. Dok antilope, impale, zebre, gnuovi i ostale životinje mirno pasu u afričkoj divljini, njemački i austrijski turisti-lovci – koji svoje iskustvo safarija skupo plaćaju – vozikaju se uokolo, šuljaju se i vrebaju svoju lovinu, a kada je usmrte, poziraju s lešinom. 'Safari' je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu.
Ruski dokumentarist Vitalij Manski ('Cjevovod', 'Divlja divlja plaža') bio je član žirija 11. ZagrebDoxa, a zagrebačka publika pobliže ga je upoznala prošle godine na predstavljanju filma 'Ispod sunca'. Manski, koji od osamdesetih godina živi u Moskvi, vraća se u svom novom, vrlo osobnom dokumentarcu 'Rodbina' ('Close Relations') u rodnu Ukrajinu u osvit Majdanske revolucije. Njegova obitelj postaje predmet precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je dihotomija na kojoj inzistiraju mediji, ona o istoku protiv zapada, pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca.
Danski dokumentarist Jon Bang Carlsen ('Ovisne o samoći', 'Prava količina nasilja'), koji je na ZagrebDoxu 2014. godine održao majstorsko predavanje, poznat je po hibridnom stilu u kojem spaja dokumentarne i igrane interpretacije. Priča njegova najnovijeg filma 'Déjà vu' počinje prije mnogo godina, kada je kao dječak počinio strašan čin koji ga i danas opsjeda. Otad je sa svojom kamerom proputovao cijeli svijet u potrazi za iskupljenjem. 'Déjà vu' je priča o tom putovanju, zrcalo redateljeva života u slikama i isječcima iz više od četrdeset filmova različitih žanrova koje je snimio.
Dokumentarac 'Svaka dobra priča je ljubavna priča' u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina imat će svjetsku premijeru u programu Majstori doxa. To je film o kazališnoj predstavi 'Boris, Milena, Radko' i četiri poznate osobe koje stoje iza predstave: scenaristu i redatelju Dušanu Jovanoviću, glumici Mileni Zupančić i dvojici glumaca Radku Poliču i Borisu Cavazzi. To je i priča o ljubavnom trokutu te o javnom, umjetničkom životu i privatnim životima izvođača.
Audrius Stonys veliki je i nagrađivani litavski dokumentarist. I on je poznat zagrebačkoj publici; naime bio je član međunarodnog žirija 9. ZagrebDoxa, njegov film 'Ramin' osvojio je posebno priznanje u međunarodnoj konkurenciji 2012. godine, a na ranijim izdanjima festivala prikazani su njegovi filmovi 'Vrata jaganjca', 'Uku Ukai' i 'Odbrojavanje' te 'Let iznad Litve ili 510 sekundi tišine', koji je surežirao s Arunasom Matelisom. Njegov najnoviji film 'Žena i ledenjak' ('The Woman and the Glacier') vodi gledatelje u Kazahstan, u istraživačku postaju smještenu na 3.500 metara. Tamo posljednih trideset godina potpuno sama i odsječena od civilizacije živi žena koja je svoj cijeli život posvetila znanosti i osluškivanju pulsa našeg planeta.