Godina je 1327. Fra Vilim od Baskervillea u pratnji svojega vjernog mladog učenika Adsona iz Melka, dolazi u bogati talijanski samostan. Njegov dolazak naglo zasjeni zasjeni niz bizarnih smrti, a fra Vilim postaje detektiv koji prikuplja dokaze, odgoneta tajne simbole i šifrirane rukopise te duboko uranja u jezoviti labirint gdje se nesvakidašnje stvari događaju pod okriljem noći. Uhićen između igara moći, fra Vilim počinje shvaćati kako su ulozi visoki, a da njegovu istragu blokiraju oni koji se boje mašte, znatiželje i moći ideja.

Romaneskni prvijenac Umberta Eca ‘Ime ruže’ izvorno je objavljen 1980. te je skoro pa preko noći postao bestseler. Eruditski krimić, ali briljantna knjiga o srednjovjekovnoj filozofiji, povijesti, teologiji i logici, postao je, naime, bestseler koji je očarao milijune čitatelja diljem svijeta te je u samo nekoliko godina preveden na više od 40 jezika. Cijenjeni, ali ne baš poznati sveučilišni profesor Eco - sjajan filozof, medievalist, semiolog i stručnjak za masovne medije - zbog nevjerojatnog uspjeha ‘Imena ruže’ postao je svjetski poznat pisac te dobitnik nekih od prestižnih književnih priznanja, a do svoje smrti u veljači ove godine objavio je još šest romana.

‘Ime ruže’ ostalo je njegov zaštitni znak, omiljeni i obožavani roman generacija i generacija čitatelja koji je 1986. dobio i ekranizaciju u režiji Jean-Jacquesa Annauda, a naslovne uloge povjerene su Seanu Conneryju i Christianu Slateru. Roman nije inspirirao samo film nego i kazališne predstave, radiodrame, videoigre i pjesme.

'Ime ruže' postalo je tako neizbježno mjesto odrastanja, zaljubljivanja u književnost, ali i predmet stalnih pitanja upućenih velikom piscu koji je zapravo na sva pitanja odgovorio u svojem čuvenom tekstu iz 1983., u kojem je napisao: 'Kakvog sam uzornog čitatelja želio dok sam pisao? Partnera, naravno, koji bi ostao sa mnom u igri. Htio sam postati posve srednjovjekovan i živjeti u srednjem vijeku, kao da je to moje vrijeme (i obrnuto). Ali istodobno sam htio, svim svojim snagama, stvoriti lik čitatelja koji bi, kad prođe inicijaciju, postao mojim plijenom ili plijenom teksta, koji bi vjerovao da ne želi ništa osim onoga što mu tekst nudi... A kako sam htio da se ugodnom smatra jedina stvar od koje zadrhtimo, to jest metafizički trnci, nije mi preostalo ništa drugo nego odabrati (među obrascima zapleta) onaj najmetafizičkiji i najfilozofskiji, kriminalistički roman.'

Umberto Eco objavio je također i romane 'Foucaultovo njihalo' (1988.), 'Otok prethodnog dana' (1994.), 'Baudolino' (2000.), 'Tajanstveni plamen kraljice Loane' (2004.), 'Praško groblje' (2009.) i 'Nulti broj' (2015.). Na hrvatski su jezik prevedene i njegove znanstvene i esejističke knjige: 'Konstruiranje neprijatelja i drugi prigodni tekstovi', 'Rakovim korakom', 'Otprilike isto: iskustvo prevođenja', 'Otvoreno djelo', 'Šest šetnji pripovjednim šumama', 'U potrazi za savršenim jezikom', 'Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici', 'Povijest ljepote', 'Kako putovati s lososom'.