U tekstu 'Komorina blokada UHA-e: matricid iz nehaja', objavljenom nedavno na portalu Pogledaj.to, Saša Randić, koji je bio predsjednik UHA-e od 2003. do 2007. te zamjenik predsjednika razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu od 1999. do 2003., objavio je kako je 'Hrvatska komora arhitekata blokirala sve račune Udruženja hrvatskih arhitekata'.

'Prema dostupnim informacijama, radi se iznosu od stotinjak tisuća kuna, što je preostali dio od pozajmice koju je Komora dala Udruženju radi stabilizacije poslovanja. Kako UHA, navodno, nije redovito vraćala rate, Komora je pokrenula ovrhu. Inače, radi se o manjku u kasi koji je ostavila pretprošla uprava Udruženja od 2009. do 2013., surađujući vrlo blisko na aktivnostima baš s upravom Komore', piše Randić, dodajući kako 'cijela priča ima gotovo frojdovsku dimenziju' jer je 'UHA osnovala Komoru'.

'U tom članku iznesen je niz neistina', kaže predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković, koja je na tu funkciju stupila 2015.

'Netočno je to da je UHA osnovala Hrvatsku komoru arhitekata jer je Komora osnovana temeljem zakona; netočno je i da je Komora blokirala sve račune UHA-e u iznosu od stotinjak tisuća kuna. Račun UHA-e bio je blokiran prethodnom mjerom Trgovačkog suda u Zagrebu na iznos od 62.500 kuna, izdanom temeljem rješenja kojim se i sudskim putem potvrđuje dug UHA-e prema Komori (treća rata zajma). Račun UHA-e je u međuvremenu deblokiran', kaže Jurković, dodajući kako vjeruju da je 'novo vodstvo sposobno financijski, poslovno i programski stabilizirati UHA-u te im i ovim putem u tome želimo uspjeh'.

Novo vodstvo UHA-e određeno je 3. srpnja 2017., čime je okončan polugodišnji period bez rukovodstva. V.d. predsjednica bila je Ana Mrđa (36), koja je na izbornoj skupštini prije nekoliko dana imenovana dopredsjednicom, uz Anu Danu Beroš (38). Za novog predsjednika, i to u vrijeme kad se UHA priprema za proslavu 140. godišnjice, izabran je Emil Jurcan (36), koji je od 2015. vodio Društvo arhitekata Istre.

Arhitekturu je diplomirao 2007. u Ljubljani, suosnivač je grupe Temp i Pulske grupe, s kojom je prije pet godina predstavljao Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji, te upravitelj inženjerske zadruge Praksa. Osim toga, autor je projekata rekonstrukcije Malog rimskog kazališta u Puli, palače Nomada u Splitu i stanzije Brčevac u Istri.

'U nedostatku formalno izabranog rukovodstva UHA-om je zadnjih šest mjeseci upravljalo predsjedništvo sačinjeno od predstavnika svih jedanaest regionalnih Društava arhitekata koje čine naš savez. Riječ je o demokratizaciji samog udruženja do koje je došlo iz nužde', istaknuo je Jurcan nakon subotnje izborne skupštine. Vezano za blokadu, kaže da ne može konkretno komentirati 'situaciju između Komore i UHA-e, do koje je došlo još prije tri godine i koja je trenutno na sudu', jer je tek prije nekoliko dana preuzeo predsjedanje.

Međutim, dodaje, taj spor dviju krovnih organizacija arhitekata u Hrvatskoj bio je jedan od razloga 'krize vlasti u UHA-i', koja je napokon okončana.

'Riječ je o puno širem društvenom, kulturnom i političkom procesu transformacije udruga arhitekata u raznim dijelovima Hrvatske, koje traje posljednje dvije godine, otkada se nova generacija kolegica i kolega uključila u rad društava prepoznavši nužnost kritičkog angažmana vezanog uz prostorna pitanja. Naime jedan od razloga zaduživanja Udruženja arhitekata bio je i taj da se ekonomska paradigma tržišta nekretnina na kojoj je arhitektura vrlo lagodno živjela urušila još prije skoro punog desetljeća. Unatoč tome arhitekti su nastavili voditi svoje strukovne organizacije ignorirajući tu činjenicu', objašnjava Jurcan dodajući da je toga 'prva postala svjesna nova, mlada generacija', 'koja je danas spremna preusmjeriti djelovanje Udruženja hrvatskih arhitekata i vratiti mu društvenu i kritičku ulogu'.

Osvijestili su se, tvrdi, 'na vrlo grub način - u situaciji visoke nezaposlenosti i poslovne besperspektivnosti u kojoj nisu mogli računati na podršku ni UHA-e, ni Komore, ni drugih organizacija'.

'Jednostavno, radi se o generaciji koja je od svojih prethodnika naslijedila samo dugove i njihove međusobne sudske sporove. Stoga to hoće li mladi, socijalno angažirani arhitekti i arhitektice uspjeti pokrenuti procese koje smatraju neminovnima u zajednici u kojoj svi mi djelujemo danas trenutno najviše ovisi o solidarnosti i razumijevanju naših kolega iz Komore arhitekata', kaže Jurcan.

Jurković pak, sa strane Komore, uvjerava da UHA i Komora nipošto nisu antagonistički nastrojene jedna prema drugoj, već da u ovom trenutku 'nastoje zajednički pronaći rješenje oko vraćanja preostalog dijela zajma te oko drugih oblika suradnje'.

Na izborima prije nekoliko dana Jurcan je UHA-u istaknuo kao 'jedinu nevladinu i neprofitnu organizaciju u Hrvatskoj koja se ciljano i sustavno bavi arhitekturom i izgrađenim prostorom' te 'jedini institucionalni alat kojim arhitektonske misli i ideje mogu utjecati u kulturnom, društvenom i političkom polju bez ovisnosti isključivo o tržišnim uvjetima i ekonomskim pritiscima koji nažalost često oblikuju suvremenu arhitekturu, kao i same arhitekte'.　

'Naša regionalna Društva arhitekata već su krenula u tom smjeru, posebice na Jadranu, gdje se mlađa generacija arhitekata odlučila aktivirati upravo kroz lokalna društva. Na redu je da se taj val promjene prelije i na krovno Udruženje hrvatskih arhitekata, koje će sljedeće godine obilježiti 140 godina djelovanja', dodao je.