Ministrica kulture gostovala je u nedjelju navečer u Temi dana HRT-a u kojoj je izvijestila o tome što Ministarstvo čini kako bi pomoglo umjetnicima u teškoj situaciji zbog pandemije koronavirusa, a i potresa koji je zadesio Zagreb.

Najavila je i ad hoc sastanak ministara kulture koji je sazvala za srijedu, 8. travnja, na kojemu će se problem sagledati i s razine EU-a, te da će procjena šteta od potresa početi idući tjedan. S tim u vezi, ministrica se zauzela da se s obnovom 'ne srlja' već da joj se pristupi i izvrši po najvišim međunarodnim standardima.

Krizni fond za najugroženije umjetnike

'Apelirali smo da se novac iz Kriznoga fonda u prvom redu koristi za slobodne umjetnike, honorarce i freelancere koji nemaju gotovo nikakvih izvor prihoda, odgođena je revizija prava statusa samostalnih umjetnika, a u mjeru Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) uključili smo i male i srednje poduzetnike u kulturi, ali i sve samozaposlene umjetnike koji mogu aplicirati na tu mjeru', rekla je ministrica.

Dodala je da se komplementarno u Ministarstvu kulture i za samostalne umjetnike, kojima se doprinosi plaćaju iz državnoga proračuna, osigurali da će moći koristiti za ožujak naknadu od 3250 kuna, odnosno 1625 kuna za pola radnoga vremena, što će za to travanj, u skladu s odlukom Vlade, biti 4000 kuna, odnoso 2000 kuna.

Ministrica je izvijestila kako za sada ima oko 200 prijava i ponovila da je riječ 'o mjeri HZZ-a za one koji mogu pokazati da su zbog Covida-19 ostali bez primanja i ona mora biti ista, kako za umjetnike, tako i za sve druge zaposlene'.

Na primjedbu kako ima puno zaustavljenih projekata, ministrica je odgovorila potvrdno i apelirala na gradove i financijere, Zakladu Kultura Nova i HAVC da ta sredstva mogu iskoristiti za plaćanje honorara samostalnim umjetnicima.

Sljedeća faza - ad hoc online natječaj

Ministrica je izvijestila da je u kontaktu s ministarima iz drugih europskih država u vezi mjera koje su oni poduzeli, te da se može reći da 'smo svi negdje na istom tragu i pokušavamo pomoći i samozaposlenim i honorarcima da kulturni sektor nekako prebrodi ovu krizu.'

Umjetnicima, čiji status nije reguliran, pokušava se u prvom redu pomoći kroz programska sredstva, rekla je ministrica dodavši kako je ovih dana puno kulture online na internetu što je, smatra, jako dobro pa je zahvalila umjetnicima koji dijele svoje sadržaje. Ali, upozorila je, ne smije se zaboraviti da su predstave i koncerti jedini prihod umjetnika.

Zato ćemo, najavila je minsitrica, kao sljedeću fazu implemantacije mjera pomoći objaviti ad hoc online natječaj za kulturu kako bi se honorirali oni koji dijele svoje sadržaje ili stvaraju nove online.

To će biti dodatna pomoć da se preživi ovo razdoblje bez publike, ali ministrica nije 'htjela licitirati kada će on biti objavljen', istaknuvši da Ministarstvo radi najbrže što može i pokušat će se da to bude kroz mjesec travanj.

Potvrdila da je za iduću srijedu, 8. travnja, sazvala ad hoc sastanak svih ministara kulture EU na kojemu će se analizirati mjere koje se donose nacionalno, a s povjerenicom Mariyom Gabriel razgovarat će o onome što se može učiniti na razini Europske komisije jer, istaknula je, mnogi hrvatski umjetnici participiraju u europskim fondovima pa treba vidjeti kako će se i to realizirati,

Obuljen Koržinek najavila je da će, uime države predsjedateljice, zatražiti da Europska komisija brzo procijeni utjecaj ove situacije na kulturni i kreativni sektor jer će, kada počnu popuštati mjere, i dalje ostati određeni režimim socijalne udaljenosti što će posebno pogoditi izvedbene umjetnosti.

Kad je pak riječ o festivalima, ministrica je rekla kako su oni predviđeni za ovo razdoblje ili otkazani ili odgođeni, izrazila je nadu da ćemo do ljeta moći ući i u takav tip kulturnoga života, te ponovila da kako se očekuje da festivali budu zamašnjak hrvatske kulturne produkcije.

Obnova po najvišim međunarodnim standardima

Obuljen Koržinek istaknula je da su štete od razornoga potresa u Zagrebu goleme i najavila da će idući tjedan početi procjena šteta. Uz Gradski zavod i Ministarstvo kulture, javili su se i brojni stručnjaci iz drugih institutucija - Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Instituta za povijest umjetnosti, a surađuje se i s Arhitektonskim fakultetom. Istaknula je da će se ići u brzu procjenu šteta jer za to, na žalost, imamo metodologiju i nakon Domovinskog rata i nekih razornih potresa u Hrvatskoj, nakon kojih smo obnavljali kulturnu baštinu.

Najavila je da će se najprije napraviti hitne sanacije kako bismo spriječili daljnje uništenje i urušavanje. Sigurna je da će obnova trajati godinama, ali smatra da je jako važno da 'ne srljamo' i da, u dogovoru sa strukom, obnova glavnoga grada i njegove kulturno povijesne cjeline, ali i pojedinačnih spomenika, bude na najvišim međunarodnim standardima.

Dodala je kako joj se već javilo puno kolega i ministara te da bi, da nije restrikcija, mnogi od njih već bili u Zagrebu.Kulturnim djelatnicima je zahvalila na svemu što čine u ovome trenutku za kulturu iz svojih domova trudeći se doći do publike.

Poručila je kako ćemo, uz solidarnost i vjeru proći kroz ovo teško razdoblje, te kao društvo i država smoći snage da pomognemo umjetnicima da prežive, a građani govore i pokazuju koliko im znači kultura, te da ćemo ponovno pronaći vrijednosti koje su nam se, možda, negdje po putu i pogubile,