U proteklih pet izdanja Subversivea književnost je uvijek bila suputnica ove manifestacije, što se najbolje moglo vidjeti po sporadičnim literarnim promocijama koje su se održavale. No ove godine odlučilo se na programski iskorak i jasnije koncipiranje književnog segmenta Subversivea te se – uz već obavezne promocije – pripremilo i još nekoliko zanimljivih književnih programa.

U suradnji s PEN-om na Subversiveu se 10. i 11. svibnja održava program Subverzivna literatura, na kojem gostuju i ugledni gosti iz inozemstva: Karl Markus Gauss, John Ralston Saul, Christos Chrissopoulos, Peter Vermeersh. Njima se pridružuju i jake regionalne literarne snage, poput Andreja Nikolaidisa i Selvedina Avdića, a od domaćih autora i autorica u raspravama sudjeluju Daša Drndić, Nadežda Čačinović, Ivana Sajko, Predrag Matvejević, Nikica Petković.

O književnom segmentu ovogodišnjeg Subversivea razgovarali smo s pjesnikom i voditeljem programa Pesničenje Markom Pogačarem, kojega smo prvo upitali o značenju društvenog i političkog angažmana u književnoj produkciji: 'Ne vjerujem u apolitično, ni u čemu, pa tako ni u literaturi. Možda samo u ljubavi, a i to tek idealtipski, i ljubav je postala prekarna. Proizvodnja književnosti je, prije svega, proizvodnja, koja ima svoj kontekst, uvjete i zakonitosti; specifičan oblik proizvodnje koji vrlo snažno, svjesno ili nesvjesno, reflektira, ali i formira najrazličitije različito kodirane, manje ili više osviještene ideologeme poretka. Književnost je, i kada to manifestno ne želi biti, nužno jedno od lica političkog. Angažirana književnost pretpostavlja svjesnost vlastite pozicije, neprihvaćanje puke reflektivne funkcije već, upravo suprotno, detekciju i razobličavanje tih ideologema, njihovo prokazivanje i – ne treba od toga bježati – odašiljanje poruke koja može biti i otvoreno politička.'

S druge strane, Pogačar ističe da se političnost književnost ne smije gledati površno: 'To nipošto ne znači da sva literatura mora ili treba biti 'angažirana' na prvu loptu – baviti se kritički aktualnim društvenim temama ili eksplicite zagovarati neku političku opciju. Angažirana literatura je prije svega samosvjesna literatura – svjesna kako funkcionira njezin okvir i mediji. Za literaturu je presudno da je dobra, nipošto to kojim se temama bavi. Angažman, vjerujem, treba tražiti u prvom redu na frontu osviještenja funkcije proizvođača teksta te teksta samoga kao neizbježno i političkog čina, bez obzira što refleksivna funkcija nije, i ne smije biti njegova dominanta. Roman ili pjesma 'ni o čemu' u tom smislu može biti mnogo angažiraniji nego petstostranični tom o izgradnji Velikog lenjinovog kanala. Poanta je u tome da je ideologizaciju umjetnosti nemoguće izbjeći – pitanje je samo hoćete li tu činjenicu previdjeti, ili, još gore, strpati pod tepih i pretvarati se da ne postoji. Što i jest njen idealan modus operandi.'

Što je to Sublit Cafe i što će se tamo odvijati, pitamo mladog pjesnika. 'Riječ je o ležerno zamišljenom programu koji nastoji predstaviti neke aktualne i historijske angažirane književne prakse, ovaj put s naglaskom na one performativne te više ili manje izravno agitpropovske. U goste nam, između ostalih, na Dan pobjede dolaze Lucić i Dežulović sa svojim dobro poznatim 'kabareom', ovaj put u ediciji 'Melodije bijede i pobjede' te dan kasnije beogradsko Pesničenje – trening aktivnog čitanja poezije. Pesničenje je jedan od programa koji iz mjeseca u mjesec sada već godinama dokazuje da je i pjesništvu, uz malo truda, moguće vratiti publiku – njihovi se nastupi redovito, uz uvijek nove izvođače najrazličitijih profila, odvijaju pred punim halama.'

Zanimljivo zvuči i dvodnevni program Subversive čita, koji će se odvijati u foajeu kina Europa, u četvrtak i petak od 21,30, poslije Melodija odnosno Pesničenja. Četrdesetak viđenijih pisaca i piscima bliskih čitat će kratke ulomke iz svjetske angažirane literature, prema vlastitom izboru i vlastitoj definiciji 'angažiranog'. Pogačar kaže da bi trebalo biti zabavno: 'Program je zamišljen dosta neformalno, uz pivo i razgovor te mimo rampe – publika je otpočetka pozvana da se uključi. Osim originalnih ulomaka čut ćemo, prema najavama, i neke adaptacije – vjerujem da će biti i vrlo duhovitih priloga.'

Od ozbiljnijih tema koje se ove godine detaljno obrađuju u književnom segmentu Subversivea svakako jest i ona suočavanja s prošlošću, što je na ovim prostorima zbog ne tako davne ratne prošlosti i dalje bolno društveno mjesto. Marko Pogačar kaže da je suočavanje s prošlošću važno kako bi smo 'mogli tumačiti i intervenirati u situaciju u kojoj se nalazimo danas', jer su 'mnogi historijski računi na ovim prostorima, i ne samo na njima, sve prije nego raščišćeni. No oni najvažniji niti ne mogu biti 'konsensualno' raščišćeni – borba tek može, u ovom ili onom obliku, biti nastavljena. Drugim riječima: nema 'miješanja kostiju' – na fašiste treba pucati, pa makar pjesmama. Još važnije: ne dopustiti da se raznorazna 'miješanja kostiju' koriste za odvlačenje pozornosti s ključnog problema u koji smo svi u svakom trenutku do grla uronjeni i njime presudno obilježeni – potpune neprihvatljivosti eksploatacijskog poretka u kojem živimo, politika i struktura koje nam ga nameću.'