Od četvrtka, 24. veljače do 27. ožujka u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu bit će izloženo 40 radova koje je stručni žiri odabrao među 260 radova pristiglih na natječaj.

Kao i prijašnjih godina, i ove će žiri koji čine Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, Nada Beroš, viša kustosica MSU-a, Zdenka Badovinac, ravnateljica Moderne galerije u Ljubljani, Ivan Faktor, multimedijalni umjetnik i ravnatelj Gradskih galerija Osijek, Branko Franceschi, povjesničar umjetnosti, Lala Raščić, multimedijalna umjetnica, te Robert Storr, dekan na Yale School of Art u New Havenu, odabrati tri najbolja rada čiji će autori dobiti vrijedne novčane nagrade u iznosu od 75, 70 i 60 tisuća kuna, a favorit publike dobit će 15 tisuća kuna. Tri najbolja rada postat će dijelom Zbirke T-HT-a, u kojoj su i radovi prošlogodišnjih pobjednika. Riječ je prvenstveno o izložbi medijske umjetnosti, zastupljene su i skulpture, slike poput secesijske likovne queer fantazije Helene Janečić, fotografije, crteži i kolaži.

Kako je na predstavljanju izložbe uoči otvaranja istaknuo kustos Vladimir Čajkovac, zanimljivo je što će ove godine biti prikazane neke već viđene cjelovite izložbe poput one Sanje Bachrach Krištofić i Maria Krištofića, Ive Ćurić, Livia Rajha, Ane Sladetić, Gorana Škofića te Silvija Vujičića.

Govoreći o konceptu izložbe, kustos Čajkovac kazao je da se samo nametnulo grupiranje autora po temama koje ih zaokupljaju, od promišljenih projekta afirmiranih autora mlađe generacije poput Zlatana Vehabovića Elvisa Krstulovića, Livija Rajha, Renea Bachracha, tema bespravne gradnje, urbanizma, socijalne i društvene politike do angažiranih radova Nemanje Cvijanovića, Ane Sladetić, Miljane Babić, Daniela Kovača ili Ivana Fijolića

Rad potonjeg nazvan je 'X-calibur', a neodoljivo podsjeća na mač Marka Perkovića Thompsona koji je tom pjevaču bio zaštitni znak na prošloj turneji. Rad je interaktivan i posjetiteljima omogućuje zabavno poigravanje nacionalnim identitetom. Mač zabijen u stijenu navodi se daljinskim upravljačem, a ideja rada je 'opisati stanje nacije'.

Na stanje u Hrvatskoj referira se i rad Miljane Babić 'Lijepa naša domovino' sastavljen od namirnica i proizvoda ukradenih u supermarketima, od brašna do paste za zube. Autorica na ironičan način ukazuje na korupciju i iznevjerena obećanja u državi koja živi po principu 'Snađi se, druže'.

Po sličnom principu, uz dodanu umjetničku vrijednost, 'snašao se' Željko Badurina kojeg je žiri ove godine propustio među najbolje, premda njegov rad lani nije prošao selekciju. Podsjetimo, Badurina je lani pokušao podmititi žiri poslavši im bombonijeru, viski, kravatu za muške i maramu za ženske članove, kako je kazao, stereotipne poklone, a sve u želji da ga uvrste u izložbu. Mito mu je vraćeno, pa je Badurina okrenuo priču i ove godine kandidirao se s istim radom, no ponudio je novu interpretaciju. Sad je riječ o radu o mitu i korupciji, o materijalnim ostacima pokušaja podmićivanja. Taj rad smješten je na početku izložbe, koja i ove godine donosi zaista zanimljiv izbor recentne produkcije koji treba pogledati.