Najmlađi sudionik ovogodišnjeg natječaja, Nikola Bojić, rođen 1986. u Splitu, na izložbi će predstaviti projekt nastao za vrijeme njegova boravka na poslijediplomskom studiju na Harvard Graduate School of Design u Cambridgeu.

Autor je digitalno sondirao prostor ulice Felton u Cambridgeu, u kojem se iz nepoznatog razloga gube svi bežični signali te nastupa potpuna informacijska tišina.

Nakon toga materijalizirao je dobiveni digitalni 3D model prostorno-specifične praznine u bežičnoj mreži, a novi objekt obložio 24-karatnim zlatom.

Među prvih četvero umjetnika je i autor jedinog slikarskog rada odabranog za ovogodišnju izložbu, Sebastian Dračić. Dračićev rad nazvan 'Götterdämmerung' (Sumrak bogova) preuzima naziv od naslova posljednje u ciklusu opera Richarda Wagnera, 'Prsten Nibelunga'.

Sebastian Dračić

Tu ujedno prestaje svaka daljnja poveznica slike s Wagnerovim opusom i germanskom mitologijom.

Sam termin Götterdämmerung ulaskom u engleski jezik dobiva nova značenja te se upotrebljava, primjerice, za katastrofalan ishod određenih događaja, što se povezuje s apokaliptičnim scenarijem prikazanim na slici.

Sebastian Dračić, rođen 1980. u Zagrebu, diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Kesera i izlagao na nekoliko samostalnih i više grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Posjetitelji izložbe imat će priliku razgledati i seriju crteža pod nazivom 'Na Dančama' autorice Ivane Dražić Selmani.

Serija se sastoji od 16 minucioznih crteža veličine svega 3 × 4 cm te izvedenih tehnikom ugljena na papiru iz sketch bloka.

Prikazuje prizore dolaska, kupanja i odlaska s Danča, jednog od najstarijih dubrovačkih kupališta, prema izvornim fotografijama iz sredine 20. stoljeća. Rad je popraćen i pismom iz 1941. koje, iako pisano u kontekstu strahota Drugog svjetskog rata, nosi poruku neobjašnjive lakoće postojanja. Prema riječima autorice, može se reći da sve breme onog što nosimo kao pojedinci biva isprano skokom u more.

Ivana Dražić Selmani rođena je 1972. u Zagrebu. Godine 1997. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i od tada se bavi pedagoškom radom u Dubrovniku.

Mjesto na izložbi zaslužila je videoinstalacija 'Bez naziva No.01/13' autora Alena Floričića koja se sastoji od četiri simultane videoprojekcije. Na njima se u vremenskoj petlji projiciraju statični kadrovi ljudske figure koja ulazi u kadar, sjeda na stolac, nesuvislo 'komunicira' s gledateljem te zatim ponovno odlazi iz kadra i tako u nedogled. Projekcije nisu vremenski ni dramaturški sinkronizirane, što proizvodi snažan učinak kaotičnosti i apsurda, dodatno podcrtan neartikuliranim glasanjem figura.

Alen Floričić, rođen 1968. u Puli, diplomirao je na odjelu Likovne umjetnosti na smjeru kiparstvo na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Završio je dvogodišnji poslijediplomski magistarski studij videa i novih medija na Akademiji za likovne umjetnosti i oblikovanje u Ljubljani kod prof. Sreče Dragana. Izlagao je na mnogo samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, između ostalog u Centru za suvremenu umjetnost PS1 u New Yorku, Kunsthalle Bethanien u Berlinu i Rennaisance Society u Chicagu.

Izložba suvremene vizualne umjetnosti T-HTnagrada@msu.hr održat će od 28. ožujka do 27. travnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, sedmu godinu zaredom.