Šestu godinu zaredom, tportal.hr bira najbolji domaći roman, a ovogodišnji finalisti su Tatjana Gromača 'Božanska dječica' (Fraktura), Tahir Mujičić, 'Budi Hamlet, pane Hamlete!' (AGM), Josip Mlakić, 'Planet Friedman' (Fraktura), Pavao Pavličić, 'Muzej revolucije', (Mozaik knjiga) i Igor Rajki, 'Detektor istine' (Knjigomat).

Žiri je radio u istom sastavu kao i lani: predsjeda mu Igor Mandić, a ostali članovi su Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić

Koji roman će pobijediti, saznat ćemo 4. srpnja, kada će nagrada roman@tportal.hr biti dodijeljena u Muzeju prekinutih veza

Lani je najboljim romanom proglašen 'Sanjao sam slonove' Ivice Đikića, a ranije nagrade dodijeljene su romanima 'Adio kauboju' Olje Savičević Ivančević, 'Vrijeme laži' Sibile Petlevski, 'Tri' Drage Glamuzine i 'Anastazija' Dalibora Šimprage

Upoznajte ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade.

Tatjana Gromača, 'Božanska dječica' (Fraktura)
U knjizi 'Božanska dječica' Tatjana Gromača pred čitateljem rastvara priču o psihičkoj bolesti i suočavanju s njom na svim razinama, od vanjskih do intimnih. 'Ovaj roman zahtijeva pozornog čitatelja, spremnoga suočiti se s vlastitim traumama. Katarzični i moćni, prozni fragmenti tvore jedinstvenu romanesknu cjelinu u kojoj se kroz sudbinu jedne žene prelamaju i rastvaraju sve najskrivenije traume društva nesklonog prihvaćanju drugačijega. Proza Tatjane Gromače ima svojstva praiskonskih elemenata, ona je lišena svakog uljepšavanja, bilo kakvih suvišnih dodataka, ogoljena je do najnužnijega, zbog čega čitajući je osjećamo snagu kakvu imaju grčke tragedije', stoji u najavi romana.

Tatjana Gromača do sada je objavila: zbirku poezije 'Nešto nije u redu?', roman 'Crnac', reportažne zapise 'Bijele vrane – Priče iz Istre'. Knjige su joj prevođene na njemački, češki, poljski, slovenski, bugarski i makedonski jezik, a prema proznoj knjizi 'Crnac' riječki je HNK 2009. postavio uspješnu kazališnu predstavu.

Tahir Mujičić i Edo Popović

Tahir Mujičić, 'Budi Hamlet, pane Hamlete!' (AGM)
'Riječ je o crnohumornom romanu iz Domovinskog rata u kojem je najdojmljiviji upravo Hamlet koji ne želi sudjelovati u općem patetiziranju teme, ne traga ni za kakvom velikom istinom, ne kani zahvatiti 'totalitet' društveno-političkih prilika i preciznost povijesnih situacija, ne stvara junake koje je hrvatska postratna politička zbilja ukinula i satrla, ne podilazi nekoj grupaciji/staležu itd. U njemu nema cifranja života, niti ulagivanja čitatelju, ali opet nudi pregršt humora, otmjenog starinskog romantičarskog pristupa ratu, ljubavi i kazalištu, pardon – Kazalištu', napisala je književna kritičarka Jadranka Pintarić.

Tahir Mujičić autor je brojnih kazališnih kritika, ogleda, objavljivao je poeziju, kraću prozu te piše scenarije za TV serije, film, TV-drame i radioigre. Autor je i koautor knjiga drama: 'Porod od tmine', '3jada', '3 stare krame', 'Dvokrležje', 'Mađarski trodram', 'adHOC', 'Kavehaz Torso' i 'A kadet' te autor devet objavljenih knjiga poezije i jedne knjige proze. Ovo mu je prvi roman.

Josip Mlakić, 'Planet Friedman' (Fraktura)
'U bliskoj budućnosti svijet se sasvim izmijenio, ne postoje ni države ni vlade, svijetom su zavladale korporacije, a naš se planet zove Friedman. Pohlepa i novac pokreću svijet, one su apsolutne vrline, emocije su beskoristan balast, roditelji i djeca žive odvojeno, a ekološka katastrofa ne brine nikoga', kratki je uvod u 'Planet Friedman', novi roman suvremenog pisca Josipa Mlakića. Ova antiutopija snažno progovara o svijetu danas, o ispraznosti, reklamnoj buci i stvarnim vladarima našeg planeta.

Josip Mlakić suvremeni je bosanskohercegovački pisac. Objavio je romane 'Kad magle stanu', 'Živi i mrtvi', 'Ponoćno sivo', 'Psi i klaunovi', 'Tragom zmijske košuljice', 'Čuvari mostova', 'Ljudi koji su sadili drveće' te zbirke priča 'Puževa kućica', 'Odraz u vodi', 'Obiteljska slika'. Roman 'Živi i mrtvi' donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih arena na filmskom festivalu u Puli.

Pavao Pavličić, 'Muzej revolucije', (Mozaik knjiga)
'Muzej revolucije' donosi priču o tri prijatelja. Jedan od njih, čuvar u Muzeju revolucije, u nekadašnju Knjigu dojmova zapisuje sve što zna o toj instituciji. Njih trojica upoznali su se kad su ih primali u pionire, i od tada su bili nerazdvojni. Sve što im se događalo u životu, u školi, na studiju i na poslu bilo je vezano uz Muzej revolucije koji i sam prolazi zanimljiv put. No dolazi kolovoz 1995. Oni se nalaze na tri različita mjesta: jedan na ratištu kao časnik Hrvatske vojske, drugi u Bosni, kao zastupnik ostataka Jugoslavije, a jedan u rodnome gradu, gdje čeka vijesti i zapisuje sve čega se može sjetiti.

Pavao Pavličić jedan je od najproduktivnijih i najpoznatijih hrvatskih književnika. Svoju karijeru započeo je kao novelist kada je objavio velik broj pripovjedaka od kojih izdvajamo samo nekoliko: 'Vilinski vatrogasci', 'Dobri duh Zagreba', 'Slobodni pad', 'Vodič po Vukovaru', 'Prolazna soba'. Autor je brojnih nagrađivanih romana (izdvajamo 'Večernji akt' i 'Trg slobode'), znanstvenih knjiga te scenarija za filmove : 'Ritam zločina', 'Zločin u školi', 'Treći ključ', 'San o ruži', 'Osuđeni', 'Čovjek koji je volio sprovode', 'Orao', 'Vukovar se vraća kući', 'Putovanje tamnom polutkom' i 'Treća žena'.

Igor Rajki, 'Detektor istine' (Knjigomat)
Pripovjedač novog romana Igora Rajkija napisao je u formi letka priču o izumitelju detektora istine no potom ju je izgubio. Sada je traži, ali gdje – u slavini, među dlačicama na žiletu, u sušilu za kosu, u samoposluživanju, hm, da nije nespretno ispala u obiteljsku grobnicu...? U književnom svijetu realiziranih metafora Igora Rajkija svijet i jezik neraskidivo su stopljeni, rečenice ne predstavljaju svijet, nego jesu svijet. U tradiciji Nabokova, Viana i drugih svjetskih avangardista, Rajki stvara neka od najinventivnijih djela hrvatske književnosti.

Igor Rajki suvremeni je hrvatski pisac koji je dosad objavio: roman 'Katalog o božjim dostavljačima', zbirku priča 'Pravilnik o stvaranju predodžbi', knjige za mlade 'Mamac za duhove' i 'Užasana', zbirku priča 'Umoreske' , pripovijesti 'Znanost pogrda', radioigre 'Jednoznamenke' i 'Priča napisana šutnjom' zbirku proza 'Nebeska semantika', roman 'Dobro izgledaš', roman s Borisom Beckom 'Ne bih o tome', priče 'Stubištarenje', drame 'Zagrebački pentagram' i 'Čarobnjak', izbor iz proze 'Zadirivalište' i 'Stalak za poljupce'.

Sve informacije vezane uz natječaj, intervjue s finalistima, izvještaje sa književnih tribina koje prethode dodjeli ('Kako su nas stranci pročitali' i 'Piše li ljubav romane'), možete pronaći na službenoj stranici na adresi roman.tportal.hr ili na Facebooku.