"Organizirati Subversive Film Festival u pandemijsko doba značilo je uobičajeno slavlje sedme umjetnosti shvatiti prvenstveno kao gestu otpora aktualnoj situaciji i pronaći način da festival, usprkos izostanku uobičajene atmosfere i vreve ljudi, ostane mjesto na kojem se odvijaju novi susreti i razmjenjuju nove ideje", rekla je Pokrajac za Hinu.

Subversive Festival trebao se održati još u svibnju, no zbog pandemije odgođen je za sadašnji termin - od 28. studenog do 15. prosinca. Iako do zadnjeg trenutka nije bilo sigurno hoće li se moći održati 'uživo', uz online platformu volimdokumentarce.net, održava se na nekoliko zagrebačkih lokacija - kino Kinoteka, Dokukino KIC, francuska Medijateka.

Uz natjecateljski filmski program 13. izdanja, koji završava u subotu dodjelom nagrada Wild Dreamer, priređen je popratni filmski program, diskurzivni program i izložba fotografija o životu Alberta Camusa, čijim je razmišljanjima o odnosu umjetnosti i pobune u izvanrednom stanju nadahnuta središnja festivalska tema "Kreativni neposluh".

Pokrajac kaže kako su iznimno zadovoljni ovogodišnjom selekcijom, uspjeli su prikazati sve filmove koje su htjeli, dok za nekoliko njih autori nisu dozvolili online prikazivanje pa su ih odlučili prikazati uživo.

"Većinu filmova može se pogledati uživo i online, na taj način htjeli smo maksimalno izaći ususret našoj publici poštujući njihove različite afinitete i načine na koje se nose s epidemiološkom krizom", napomenula je.

Kaže da je najstresnije bilo čekati konačnu odluku hoće li kina nastaviti raditi ili će se zatvoriti kako je ishitreno bilo najavljeno, a koja je donesena neposredno pred otvaranje festivala. "Nakon toga je s projekcijama uživo sve išlo glatko, kao uostalom i s online projekcijama", dodala je.

Kina su nezamjenjiva za gledanje i promišljanje filmova

"Doista nismo znali što možemo očekivati kada smo odlučili da ćemo ipak održati glavninu programa uživo. Učinili smo to prvenstveno jer nam je jako važno podržati opstanak kina te ukazati na njihovu nezamjenjivu poziciju kao prostora u kojem se zajednički gledaju i promišljaju filmovi", rekla je Pokrajac.

Broj posjetitelja i prodanih ulaznica pritom im nisu bili u fokusu, već kvaliteta filmskog iskustva. "Znali smo da će to istinski filmofili prepoznati i cijeniti, te usprkos svemu doći gledati filmove u njihovu prirodnom staništu", ustvrdila je.

Zbog pandemijskih mjera broj mjesta u zagrebačkoj Kinoteci reduciran je na pedesetak što se, kaže Pokrajac, u ovoj izvanrednoj situaciji pokazalo kao odgovarajući kapacitet za one najodvažnije, možda i najsubverzivnije gledatelje, dok ostali filmove prate online.

Kako su online projekcije još u tijeku, do 7. prosinca u 24 sata, još nema preciznih podataka o gledanosti, no odaziv publike nadmašio je očekivanja organizatora.

"Iznimno nas veseli svaki klik i pozitivni komentar o odgledanom filmu te nas podsjeća zašto smo se upustili u ovaj neizvjesni pothvat", rekla je, dodavši da filmovi imaju i po više stotina gledanja, a te brojke su još veće ako se pretpostavi da je u kućnim projekcijama, svojevrsnim mikro-kinima, sudjelovalo više ljudi.

Digitalne tehnologije poticajne, ali jedva čekamo stare kino rituale

Pokrajac smatra da digitalne tehnologije definitivno imaju svoje prednosti, u ovom slučaju omogućile su da filmske i teorijske programe prate gledatelji iz cijele Hrvatske, a i otvaraju priliku da se dođe do nekih gostiju i sugovornika koji u normalnim okolnostima ne bi bili u mogućnosti sudjelovati.

Ipak, prednost daje projekcijama uživo i susretu ljubitelja filma u kinima. "Iako su neki segmenti online održavanja programa zaista poticajni i otvaraju neslućene nove mogućnosti, doista jedva čekamo da se vratimo u stanje prije pandemije koja je prije svega ukazala na dragocjenost ljudske interakcije i živućeg iskustva naspram onog virtualnog, te aktivnog gledanja i participacije naspram pasivnog konzumiranja sadržaja."

"Umjetničko djelo, pa tako i film, neodvojivo je od konteksta u kojem je nastalo ali i konteksta u kojem se upija, iz perspektive pandemije svakodnevni, tjedni ili pak mjesečni odlasci u kino, koje smo uzimali zdravo za gotovo, pokazali su se kao važni rituali koji oplemenjuju naše svakodnevne borbe i preokupacije", ocijenila je.

U subotu na programu pobjednici Berlinalea i Rotterdama

Ususret finalnom dijelu filmskog programa ovogodišnjeg festivala u subotu gledatelje još očekuju hrvatske premijere pobjednika Berlinalea i Rotterdama, kao i posebna projekcija SF distopije "Posljednji i prvi ljudi", koja se prikazuje izvan konkurencije.

U Kinoteci se u 16,30 sati prikazuje esejistički film ceste "Priča o mojem imenu" debitantice Karin Cuyul u kojem redateljica razotkriva osobne i kolektivne aspekte bolnih razdoblja suvremene čileanske povijesti.

Veći dio svoje odiseje Cuyul provodi snimajući iz automobila, a strukturu svojeg prvijenca gradi kombinirajući snimke nastale u vožnji sa sjećanjima upisanim u obiteljske i privatne videovrpce.

Film je imao svjetsku premijeru u Rotterdamu gdje je nagrađen posebnim priznanjem u sekciji Bright Future.

Nakon tog filma, program se nastavlja u 18,30 sati kolumbijskim filmom "Los Conductos" Camila Restrepa, pričom o životu mladića koji je pobjegao iz religijske sekte, pa mora naći put da se ponovno uključi u društvo u kojem je uvijek bio na margini.

"Los Conductos" je nadahnut aspektima života redateljeva prijatelja Pinkyja koji igra samoga sebe, a Restrepo je nagrađen kao najbolji debitant na filmskom festivalu u Berlinu.

Nakon proglašenja pobjednika u 20 sati prikazat će se film "Posljednji i prvi ljudi", nastao kao međuigra triju neobičnih protagonista: jugoslavenskih partizanskih spomenika, naracije škotske glumice Tilde Swinton i glazbe islandskog minimalističkog skladatelja Jóhanna Jóhannssona.

Na ideju za svoj prvi dugometražni film Jóhannsson je došao 2010. kada mu je belgijski fotograf pokazao svoje fotografije brutalističkih giganta, jugoslavenskih spomenika NOB-a koji su upravo tada postali glavna hipsterska pomoda, napominje se u najavi filma, snimljenim na 16 mm filmskoj vrpci.

"Kao veliki štovatelj znanstvene fantastike Jóhannsson je odlučio ove futurološke skulpture snimiti 16 mm, zrnatom fotografijom i upotrijebiti ih kao vizualnu podlogu za posljednje poglavlje istoimenog vizionarskog romana (objavljenog 1930.) iz pera britanskog filozofa i autora Olafa Stapledona koje čita izvanzemaljska Tilda Swinton.

Subversive u teorijskom dijelu s nizom zanimljivih tema

Nakon što završi filmski program Subversive Festivala program se nastavlja teorijskim, u kojemu će se moći poslušati, kaže Pokrajac, niz zanimljivih predavača kao što su marksistički ekolog i profesor sociologije John Bellamy Foster koji će govoriti o povezanosti ekologije i socijalizma te povjesničar i politolog Peter Drucker koji će govoriti o povezanosti kvir i antikapitalističkog otpora.

David McNally analizirat će predsjedničke izbore u SAD-u s obzirom na silnice rasiziranog kapitalizma u trenutku ekonomske i društvene krize, dok će profesorica i autorica Radhika Desai govoriti o nastanku neoliberalnog financijaliziranog kapitalizma i svjetske kreditokracije te dati opservacije u vezi novog hladnog rata protiv Kine.

Na geopolitiku koronavirusa osvrnut će se povjesničar Mike Davis, autor utjecajne knjige "Planet slumova" koja ukazuje na nevolje u kojima se nalazi velika većina urbanih stanovnika u današnjem svijetu, te zagovara globalnu revoluciju radničke klase u skladu s ekološki provjerenim i socijalističkim principima.

Najavila je da će se predstaviti i nadolazeća hrvatska izdanja knjiga renomiranih francuskih pisaca i filozofa - "Rat siromaha" Érica Vuillarda, "Umijeće pobune: Snowden, Assange, Manning" Geoffroyja de Lagasnerieja i "Može li slika ubiti?" Marie-Jose Mondzain.