Zanimljivo je da je RaGa smještena u najstarijoj zgradi u Radničkoj ulici, u prostoru u kojem se ranije nalazila banka. Budući da Radnička ulica svakim danom sve više postaje 'zagrebački City' s mnogim restoranima, barovima, klubovima i mnogim drugim sadržajima, takav ambijent zaslužuje i mjesto za umjetničku galeriju.

Za realizaciju Radničke galerije uz Marijana Hanžekovića najzaslužnija je dizajnerica Nika Pavlinek koja je projektirala interijer te kreirala zanimljiv logo galerije. Kustosica iz Muzeja Mimara Leila Mehulić estetski je savjetnik galerije i autorica je teksta u katalogu izložbe Antonyja Slessora koja je otvorila RaGu.

Dosad je Hanžeković bio poznat kao kolekcionar umjetnosti hrvatske moderne pa je pomalo iznenađujuća njegova odluka da osnuje galeriju u kojoj će se promovirati suvremena likovna kretanja. Odluka da galeriju otvori britanski umjetnik Anthony Slessor, prema riječima Leile Mehulić, samo je izraz želje da taj prostor bude otvoren internacionalnoj sceni te da galerija ne bude isključivo namijenjena predstavljanju figurativnog slikarstva.

Opus Antonyja Slessora dosada nije bio predstavljen u Hrvatskoj, a njegova izložba u Radničkoj nosi naslov '44,4 sekunde' i posvećena je žrtvama Hirošime. Radi se o instalaciji koja se sastoji od manjih skulptura od rastaljenog olova koje zajedno stvaraju apokaliptični pejzaž. Te skulpture izbrazdane su plitkim linearnim reljefima te predstavljaju spoj crtačke i kiparske izražajnosti, a pored olova Slessor u instalaciji koristi i druge materijale poput izgorenog drveta, gipsa, voska, šljunka i pamuka, što su postupci bliski umjetnosti postminimalizma ili procesualne umjetnosti.

Naziv izložbe '44,4 sekunde' označava vrijeme slobodnog pada atomske bombe, od trenutka kad ju je bombarder ispustio do trenutka kada je eksplodirala. Anthony Slessor bio je dugogodišnji pilot britanske vojske i sudjelovao je na mnogim svjetskim ratištima, a u 38. godini života odlučio je napustiti vojsku i posvetiti se umjetnosti. Neposredno iskustvo rata i ljudskog stradanja ostali su mu trajnom umjetničkom inspiracijom i temama njegove umjetnosti, a skulpture od olova, u minimalističnoj instalaciji '44,4 sekunde', opisao je kao simbole krhkosti ljudske vrste.

Nakon Antonyja Slessora, Radnička galerija najavila je izložbu šest mladih slikarica iz klase profesora Zlatka Kauzlarića Atača sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti koju bismo trebali vidjeti početkom jeseni.

U listopadu će se zagrebačkoj publici predstaviti jedan od najznačajnijih turskih fotografa Ara Güler koji je poznat po crno-bijelim snimkama Istanbula iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća te portretima umjetnika i političkih ličnosti poput Winstona Churchilla, Indire Ghandi, Alfreda Hitchoka, Salvadora Dalija, Pabla Picassa i drugih.

S vremenom će u galeriji biti predstavljena i privatna zbirka Marijana Hanžekovića koja ima mnoge vrijedne primjerke umjetnina kao što su 'Djevojka sa zelenim velom' i 'Djevojčica iz Cavtata' Vlahe Bukovca, 'Progon Raje' Vjekoslava Karasa, 'Maslinik' Vladimira Varlaja, 'Par u prirodi' Vilka Gecana, 'Groblje u Kuni' Celestina Medovića, 'Istjerivanje' Mirka Račkog, 'Oblaci' Ljube Babića, 'Morski pejzaž' Vladimira Becića, 'Usnuli akt' Roberta Auera te mnoge druge.

Mnoge slike iz njegove zbirke posuđene su za retrospektivne izložbe spomenutih majstora hrvatskog slikarstva, a zanimljivo je da je Hanžeković za razliku od drugih privatnih kolekcionara dio zbirke naslijedio.

Naime, kolekcionarsku strast u njegovoj obitelji započeo je djed Marijan koji se kao zagrebački župan s mnogim umjetnicima svoga vremena. Od obitelji su tako naslijeđene i slike Omera Mujadžića koji je portretirao tri generacije Hanžekovića, a koje smo mogli vidjeti na nedavnoj izložbi u zagrebačkoj Galeriji Račić. Velik dio Hanžekovićeve zbirke zauzimaju aktovi, a jedan dio iz te zbirke prošlog je mjeseca predstavljen u Rovinju na izložbi 'Art Exchange'. Te aktove trebali bismo vidjeti u Radničkoj galeriji u prosincu ove godine.

Nakon što smo proslavili rođendan Laube i privatnu investiciju Tomislava Klička, Marijan Hanžeković učinio je još jedan korak pokazujući da bez mecena kultura teško može opstati.

Otvorenje Radničke galerije društveni je događaj par excellence, a glazbom su ga uljepšali Neven Frangeš i Elvis Stanić. Uz mnogobrojne poklonike umjetnosti na otvorenju su bile i poznate osobe iz domaćeg političkog, ekonomskog, kulturnog, znanstvenog i sportskog života poput Mladena Vedriša, Franje Gregurića, Živka Kusića, Goranke Murtić, Davora Vugrinca, Žarka Puhovskog, Ljerke Mintas Hodak.

Nakon Laube Zagreb je tako dobio još jedan zanimljiv prostor privatnog kolekcionara i kulturno odredište u kojem će se promovirati umjetnost i koji će sigurno privlačiti publiku.