Skup 'Viktor Kovačić i status modernosti' posvećen je modernosti u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi, koju je Kovačić uveo na početku 20. stoljeća, i Kovačićevu arhitektonskom modernizmu iz današnje perspektive, rečeno je.

Otvorila ga je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i kazala da je skup hvalevrijedna inicijativa jer je Kovačić bio osoba koja je išla ukorak s vremenom, a u mnogo čemu ispred vremena. U hrvatskim okvirima, on je bio sasvim na tragu najvećih postignuća evropskih arhitekata i zato smo svi ponosni, kazala je.

Napomenula je da su u Ministarstvu kulture i medija digitalizirali Kovačevićevu zbirku, a da će kroz projekt e-kultura digitalizirati i vrednovati i druge bogate zbirke koje imaju u službi zaštite, te ih uvrstiti u nacionalni repozitorij digitalne kulture.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet ocijenio je da je Viktor Kovačić svakako najznačajniji arhitekt prve polovice 20. stoljeća, a vjerojatno i najznačajniji hrvatski arhitekt uopće. On je spona između tradicije i modernosti, koji na najbolji način baštini naslijeđeno i transponira ga u suvremenost, kazao je Korlaet i dodao da je Kovačić bio i virtuozni crtač te da je osim golemog graditeljskog opusa, koji je ostvario u samo pedeset godina života, ostavio i niz izuzetno vrijednih crteža.

Ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti Katarina Horvat-Levaj istaknula je da opus Viktora Kovačića pripada u teme hrvatske povijesti umjetnosti i povijesti arhitekture, koje predstavljaju neiscrpno vrelo za znanstvena istraživanja, nove interpretacije i inspiracije, ali i kritičko preispitivanje pojedinih postavki, pogotovo onih vezanih uz odnos staro-novo, uz odnos prema baštini.

Kolačićev angažman na promicanje moderne arhitekture promijenio je definitivno smjer razvoja hrvatske arhitekture 20. stoljeća. Crkva Svetog Blaža, Palača burze, Kuća Frank i Vila Frangeš, nezaobilazni su dio identiteta zagrebačke metropole, kazala je i podsjetila na nerealizirani projekt uređenja trga ispred Zagrebačke katedrale, čiji je dio bio i snižavanje tornjeva katedrale.

Dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Siniša Justić kazao je da lik i djelo Viktora Kovačića podsjećaju na važnost podrške sredine koja je potrebna za realizaciju arhitektonske modernosti.

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth-Čerina kazala je da polemičnost koja prati valorizaciju djela Viktora Kovačića također govori o odnosu srednje struje sruke i Kovačića kao beskompromisnog borca za ispravno i moderno, za smjer i za hrabrost projektiranja u suglasju s duhom vremena koje tek dolazi.

Skup počinje upravo na dan smrti Viktora Kovačića prije 100 godina, a organiziran je u suradnji Udruženja hrvatskih arhitekata, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za povijest umjetnosti, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Uz 25 znanstvenih i stručnih izlaganja podijeljenih u četiri sjednice, na skupu će biti predstavljen program digitalizacije baštine Ministarstva kulture i medija te Kovačićev digitalizirani katalog s pratećom virtualnom izložbom.