Izložbu je otvorio njemački veleposlanik u Zagrebu dr. Bernd Fischer, a uz Veleposlanstvo organizator je i Goethe Institut u Zagrebu.

Uz izložbu koja pokazuje najorginalnija arhitektonska ostvarenja u Europi priređen je i kolokvij pod nazivom 'Arhitektura Bauhausa' na kojemu je bilo riječi o odnosu Bauhausa i hrvatske arhitekture, originalnosti toga pravca te o Bauhausu kao arhitekturi globalnog modela življenja.

Izložba prikazuje građevine majstora, učitelja i učenika Bauhausa te suradnika arhitektonskog ureda Waltera Gropiusa iz razdoblja od osnutka Bauhausa 1919. u Weimaru do 1932. kada su ga prvi put zatvorili nacionalsocijalisti, pa sve do konačnog zatvaranja godinu dana kasnije u Berlinu.

Autor fotografija Hans Engels bavi se arhitektonskom fotografijom 20 godina i raspon njegovih radova seže od povijesnih tema do suvremenih tendencija. Za ovu izložbu je istaknuo da je jedna od najcjelovitijih iz razdoblja Bauhausa.

U izlaganju o originalnosti Bauhausa, povjesničar umjetnosti Zvonko Maković istaknuo je da Bauhaus nužno treba gledati u vremenu u kojemu se javlja, a to je poslijeratna obnova. Po njegovim riječima Bauhaus afirmira demokratski vid edukacije i timski rad, a odlikuje ga proces proizvodnje predmeta koji imaju naglašenu utilitarnu dimenziju.

Po Makovićevim riječima, Gropiusova je velika uloga bila u tome što je škola postala sluškinja radionice, odbacio je dilentatizam akademske umjetnosti nastojeći ujediniti umjetnost i zanat, ponovno povezati ne samo umjetnike i zanatlije nego obje te grupe s radnicima i narodom. Gropius vidi cilj djelovanja Bauhausa u povezivanju svih umjetnosti s arhitekturom smatrajući da tradicionalna umjetnost koja se njeguje na akademijama sama sebi nije dovoljna.

U izlaganju 'Bauhaus i hrvatska arhitektura' Karina Šerman s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu povukla je niz paralela koje hrvatsku arhitekturu približavaju idejama Bauhausa.

O arhitekturi Bauhausa govorili su i dvojica njemačkih arhitekata Rudiger Krisch i Werner Muller. Skup su pozdravili voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture Boris Magaš i predsjednik HAZU akademik Milan Moguš.