Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak tom je prigodom istaknuo kako kroz tu izložbu koja je obišla 40-tak zemalja vidimo Hrvatsku kakvu smo mi željeli da nas u svijetu vide.

Kod nematerijalne kulturne baštine nemamo jednoga autora nego imamo pečat zajednice, rekao je Poljičak i dodao kako se taj pečat stvarao u dugim razdobljima te je u njemu sudjelovala cijela zajednica.

Da bi kulturna baština imala pravo na svoju budućnost, naglasio je kako ona mora imati svoje nositelje, baštinike koji to prepoznaju kao svoje u smislu identitete te to žele i to žive.

Ta zajednica je Hrvatska, istaknuo je Poljičak.

Autor izložbe Matija Dronjić je podsjetio kako je izložba nastala 2011. godine na poticaj Ministarstva kulture u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu.

Realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. nominirali dvadeset i jedan kulturni fenomen na tri UNESCO-ove međunarodne liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva, napomenuo je  Dronjić.

Izložba prikazuje 18 fenomena upisanih na Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, jedan fenomen koji se nalazi na Popisu nematerijalne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te dva fenomena uvrštena u Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine pomoću izvješenih tiskanih tekstilnih "bannera" na kojima se nalaze pripadajuće fotografije, popratni tekst i QR kod pomoću kojeg posjetitelj može pristupiti nominacijskom filmu na službenom UNESCO-ovom YouTube kanalu, dok se u prostoru reproducira zvučna kulisa satkana od deset tradicijskih pjesama u izvedbi Ansambla Lado.

Na otvaranju izložbe nastupio je Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, koji je izveo neke od primjera hrvatske glazbene baštine na UNESCO-vim listama.