POLA STOLJEĆA

Otvorena retrospektivna izložba Dimitrija Popovića

25.01.2017 u 22:54

  • +7

Otvorenje izložbe Dimitrija Popovića Retrospektiva 1966.-2016. u Klovićevim dvorima

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

Bionic
Reading

"Dimitrije Popović: Retrospektiva 1966. – 2016. Misterij metamorfoza" naziv je retrospektive izložbe istaknutoga slikara Dimitrija Popovića, otvorene u srijedu navečer u zagrebačkoj gornjogradskoj Galeriji Klovićevi dvori u umjetnikovoj nazočnosti, a koja javnosti približava pola stoljeća iznimna Popovićeva slikarskog opusa

Gotovo 340 eksponata, koje je za izložbu odabrala povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, omogućuje uvid u karakter umjetnikova stvaralaštva i način njegova nastajanja u formi različitih ciklusa i njihova prezentiranja u različitim medijima, a kustosica izložbe je Ana Medić.

Otvorenje izložbe izazvalo je veliku pozornost kulturne javnosti koja je u potpunosti ispunila Klovićeve dvore izražavajući time poštovanje prema umjetniku i njegovu djelu koje je predstavljeno na tri etaže galerije.

Ministri Ljumović i Obuljen Koržinek: Dimitrije Popović snažno povezuje hrvatsku i crnogorsku kulturu

Hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je i otvorila izložbu, i njezin crnogorski kolega Janko Ljumović suglasni su da je Dimitrije Popović umjetnik koji snažno povezuje hrvatsku i crnogorsku kulturu, kojima je dao osobit i nezamjenjiv doprinos.

Ministar Ljumović izrazio je zadovoljstvo time što ova velika retrospektiva omogućuje da na novi način sagledamo Popovićev opus te da njegovo umjetničko iskustvo postane dio nove publike, što je, uvjeren je, ključna zadaća ustanova kulture koje umjetničko djelo otvaraju kao točku susreta nove, posebice mlade publike.

"Djelo Dimitrija Popovića spaja naše dvije kulture, dio je narativa koji svjedoči o prožimanju kultura Crne Gore i Republike Hrvatske, a to je uvijek dodatni razlog za zadovoljstvo i još jedan poziv za jačanje kulturne suradnje", rekao je crnogorski ministar kulture.

Uvjeren je kako Hrvatska i Crna Gora imaju puno toga zajedničkog, posebice u području kulture koje nas kao jedan od istinskih prioriteta na specifičan način povezuje i usmjerava na vrijednosti koje nas čine dijelom europske obitelji. Crnogorski ministar kulture izrazio je i spremnost da se suradnja nastavi tako da se budućim generacijama ukaže na prožimanja naših kultura.

Ljumović je istaknuo kako gradovi Zagreb i Cetinje imaju posebno mjesto kroz utjecaje, razvoj i afirmaciju snažne poetike umjetnikova likovnoga izraza, a mjesto Dimitrija Popovića u hrvatskoj i crnogorskoj likovnoj sceni zasluženo je desetljećima posvećenog umjetničkog rada, autentičnim autorskim pristupom, velikim brojem izložaba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i inozemstvu i konačno značajnim umjetničkim opusom koji i na ovoj retrospektivi ponovno iznenađuje i fascinira.

Hrvatska ministrica kulture rekla je kako i u ovoj svečanoj prigodi svjedočimo da je Dimitrije Popović stekao brojne vjerne poklonike svoje umjetnosti te surađivao s brojnim istaknutim umjetnicima, uključujući Salvadora Dalija koji mu je uvijek bio inspiracija.

Popović je suvremeni umjetnik, ali u njegovom djelima od početka dominira mitsko i arhetipsko

Hrvatska ministrica podsjetila je da malo koji hrvatski umjetnik imao tako brojnu publiku i tako velik krug štovatelja kao Dimitrije Popović te dodala kako je, tim više, i ova izložba važna da shvatimo njegovo stvarno značenje i veličinu za hrvatsku kulturu i umjetnost.

Kako je rekla, kroz izložena djela umjetnikova nastala tijekom nekoliko desetljeća susrećemo se sa stalnim pokušajima definicije čovjekova postojanja i onoga nečega univerzalnoga što nas prvenstveno određuje kao ljudska bića.

"I doista, premda je riječ o suvremenom umjetniku, ono nešto mitsko i arhetipsko dominira na svim Popovićevim umjetničkim radovima od početaka do danas. U tome prepoznajemo strahove, zabrinutost i sav onaj registar ljudskih emocija i reakcija koje su rezultat čovjekova postojanja kao odgovornoga pojedinca u društvu", istaknula je Obuljen Koržinek.

Smatra kako i u ovoj prigodi treba reći kako je Dimitrije Popović uvijek s ponosom govorio o svojoj pripadnosti crnogorskome narodu, pa i u onim vremenima kada nije bilo lako svjedočiti prijateljstvo između dviju zemalja i naroda.

Zahvaljujući svojoj iznimno vrijednoj društvenoj ulozi svakako da je u tom smislu i ova svečanost otvorenja izložbe čvrsta spona prijateljstva u nizu jednako bogatih i vrijednih kulturnih zbivanja u odnosima i zbližavanju naših dvaju naroda, zaključila je hrvatska ministrica kulture.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je pak kako se čini da se "pola građana Podgorice preselilo u Klovićeve dvore" te pozvao sve da uživaju u prekrasnom umjetničkom daru Dimitrija Popovića, kojemu je zahvalio za to što je 50 godina stvaralaštva ugradio u hrvatsku kulturu.

Velika retrospektivna izložba Dimitrija Popovića priređena je tri desetljeća nakon prve Popovićeve retrospektive održane 1987. u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu te nakon izložbe održane 2002. u izložbenome prostoru Ex Macello u Padovi i dosad je najcjelovitije predstavljanje pola stoljeća stvaralaštva Dimitrija Popovića.

Umjetnički opus nastao u razdoblju od 1966. do 2016., koji je obuhvaćen ovom izložbom, popraćen je svojevrsnim razgovorom umjetnika sa samim sobom, što predstavlja dodatnu dimenziju u sagledavanju umjetnika i njegova cjelokupnog rada kao neodvojive činjenice. Literatura i pisana riječ jednako su bitni pokretači kao i vizualna komponenta kojom se artikulira stvaralačka imaginacija u ciklusima: Eros i tanatos, Omaggio a Leonardo, Judita, Corpus Mysticum, Omaggio a Dante, Saloma, Magdalena, Marilyn Monroe, Ole Dali, Ave Mantegna, Misterijum Luče mikrokozma, Alegorije o Arkadiji, Kafka, Harmonije i Frojdizmi.

U autorovu popratnom tekstu pod nazivom "Solilokvij o misteriju metamorfoza" vidljive su pak reference na cjelokupnu povijest klasične umjetnosti zapadnog svijeta, kao i njegove refleksije na tekstove Starog i Novog zavjeta, ali i Comtea de Lautréamonta i Marquisa de Sadea, intrigantni unutarnji monolozi s avangardnim umjetnicima koji su obilježili 20. stoljeće: od Duchampa do Dalíja i Kafke.

Izložba će biti otvorena do 19. ožujka.