'Crne bilježnice' Martina Heideggera spisi su nastali između 1931. i 1975., a opisuje ih se kao 'dnevnike razmišljanja'. Riječ je o štivu za fanatične obožavatelje i istraživače lika i djela Martina Heideggera, čiji je lik posve opravdano kritiziran zbog suradnje s nacistima i priklanjanja Adolfu Hitleru, no vrijeme je pokazalo da su mnogi – uključujući i Hannah Arendt – spremni velikom filozofu oprostiti štošta.

To se očito ponavlja i u Parizu, javlja Frankfurter Allgemeine Zeitung, u tekstu pod naslovom 'Debakl francuske filozofije'. Naime, Francuzi obožavaju Heideggerovu filozofiju, čak toliko da se opus Jacquesa Deridde opisuje kao 'fusnote za Heideggera' te se neki u njihovim kulturnim krugovima odbijaju suočiti s njegovim antisemitizmom. Zato je veliku pažnju izazvalo pojavljivanje izvadaka iz 'Crnih bilježnica' koji neupitno svjedoče o Heideggerovu antisemitizmu, a ujedno najavljuju i kompletno objavljivanje tih dnevnika, što je i sam Heidegger odobrio.

Prva tri sveska su najavljena za objavljivanje u ožujku 2014., a pokrivaju period od 1933. do 1941., a u njima se mogu pročitati i najgori antisemitski klišeji, piše FAZ. Zato su itekako bizarni pokušaji Heideggerovih pariških obožavatelja da spriječe objavljivanje 'Crnih bilježnica', što je zapravo nastavak jedne duge tradicije nekritičkog obožavanja ovog kontroverznog filozofa. Primjerice, njegov zloglasni rektorski govor, koji je održao u Heidelbergu nakon Hitlerova dolaska na vlast, u Francuskoj je objavljen nakon dvije godine mučnog natezanja i opstrukcija.

Zato će biti zanimljivo pratiti hoće li pariški fanovi Heideggera uspjeti spasiti njemačkog filozofa od njegovih vlastitih riječi i djela. U Njemačkoj, paradoksalno, nemaju problema s trijeznom analizom i osudom filozofa koji se priklonio Hitleru.