Iako je iza njega bio dug život i velika karijera, smrt Zlatka Crnkovića nije ostavila ravnodušnim nikoga tko je u Hrvatskoj volio čitanje i knjige. Ovaj legendarni urednik i tvorac biblioteke HIT svojim je radom ostavio trag u životima mnogih na književnoj sceni, a još važnije i među najširim čitateljstvom, na što podsjeća cijenjeni urednik srednje generacije Kruno Lokotar, koji kaže da je Crnković 'formirao ukus generacija' i da je svojim radom nesumnjivo bio 'jedinstven u hrvatskom kontekstu'.

Lokotar napominje da je Crnković bio i fantastični prevoditelj te poliglot, što danas mnogi urednici nisu u mogućnosti postati, te da ga je odlikovao 'liberalan književni ukus', koji mu je omogućavao da različite romane i književne estetike približi širokoj čitateljskoj publici.

Akademik Pavao Pavličić, kojem je Zlatko Crnković bio urednik dugi niz godina, na suvremenim klasicima poput romana 'Večernji akt', kaže da je s Crnkovićem bilo iznimno ugodno surađivati. 'Kao urednik je bio susretljiv, s njime je bilo divno razgovarati', prisjeća se Pavličić i dodaje kako je Crnković bio ključna osoba u čitateljskom preporodu Hrvatske sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

'U njegovo vrijeme se publika vratila knjizi, u čemu je on naročito zaslužan. Knjige su postale važna stvar, o njima se pričalo, pisci su počeli potpisivati primjerke, promocije su bile živahne... Crnković je imao i dar za marketing, dok je kao urednik bio lucidan i vidovit', kaže Pavličić.

Prevoditeljica Maja Šoljan, nagrađena Kiklopom za svoj rad na pričama nobelovke Alice Munro, kaže da joj je strašno žao zbog smrti Zlatka Crnkovića, kojega je osobno poznavala i s kojim je radila. 'Dao je veliki doprinos hrvatskoj kulturi, nemjerljiv. Nemojte me više ništa pitati', rekla je Šoljan.